Odluka EU: Udio trans masnih kiselina u hrani više ne smije biti veći od 2 g na 100 g masti

Hrvatska kuća srca prenosi odluku donešenu na razini Europske unije o smanjivanju udjela trans masnih kiselina u hrani. Naime, u budućnosti u kupovnoj hrani koja nije životinjskog podrijetla ne smije biti više od 2 g trans masnih kiselina na 100 g masti.

Razlog ovakve odluke krije se i u činjenici da za svakih 2% više energije dobivene kroz dnevni unos trans masnih kiselina rizik od srčanog udara povećava se za 25%.

Trans masne kiseline – najštetniji oblik prehrambene masnoće

„Trans masne kiseline poseban su oblik nezasićenih masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, kao što su mliječni proizvodi i meso te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Opće su priznate kao najštetniji oblik prehrambene masnoće po masenom udjelu, a njihov je štetan učinak na srčane bolesti neosporan. Za svakih 2% energije unesene iz trans masnih kiselina, rizik od srčanog udara ili smrti uzrokovane srčanim bolestima povećava se za oko 25 %, odnosno svaki dodatno uneseni gram trans masnih kiselina dnevno povećava rizik od srčanog udara ili srčanih bolesti za oko 5%“, istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“.

Srčane bolesti su najčešći uzrok smrti u EU

Budući da su srčane bolesti najčešći uzrok smrti u Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj u kojoj je 2019. godine umrlo 12.673 žena i 9.347 muškaraca, svako smanjenje unosa trans masnih kiselina značit će veliku zdravstvenu korist. Strogim ograničavanjem industrijski dobivenih trans masnih kiselina u svoj hrani koja se stavlja na tržište Europske unije moglo bi se spasiti oko 50 000 života godišnje.

Davor Miličić, upravitelj zaklade Hrvatska kuća srca zaključuje – “Prehrana je iznimno važna za zdravlje srca pa se nadamo kako će i naši domaći proizvođači čim prije usvojiti odredbu Europske unije o smanjenju trans masnih kiselina u industrijskoj hrani.”