Može li se ateroskleroza izliječiti, a plak ukloniti?

Ateroskleroza je upalno oštećenje arterija u kojem sudjeluju stanice krvne žile, odnosno endotelne stanice koje s unutrašnje strane prekrivaju glatku površinu arterije i mišićne stanice koje se nalaze u stijenci arterije te krvne stanice (leukociti i trombociti).

To je vrlo česta bolest, no nemamo sigurnih podataka o njenoj učestalosti. Naime, svi podaci odnose se na njene najvažnije posljedice:

• koronarnu bolest srca, posebno na infarkt srčanog mišića,
• cerebrovaskularnu bolest, posebno na ishemijski moždani udar i na
• opstrukciju perifernih krvnih žila, primjerice donjih udova, s klaudikacijama (povremenim šepanjem) i gangrenom kao terminalnom posljedicom.

Najvažnija posljedica aterosklerotskog procesa jest lokalno suženje lumena arterija nakupinom koja se zove aterom ili plak. Aterom ima meku, kašastu jezgru građenu od lipida, uz čiji se rub nalaze upalne stanice. Jezgru prekriva „kapa“ od vezivnog tkiva te izmijenjenih glatkih mišićnih stanica.

Uzroci ateroskleroze

Ateroskleroza počinje oštećenjem ili promjenom funkcije endotelnih stanica. Ona može biti izazvana:

• kemijski – povećanom razinom ukupnog kolesterola u krvi ili povećanjem LDL frakcije kolesterola (to je frakcija kolesterola niske gustoće iz engl. Low Density Lipoprotein),
• pušenjem,
• mehanički – primjerice pri povišenom krvnom tlaku, a možda i
• infektivnim čimbenicima – različitim bakterijama ili virusima.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze

Poremećaj razine kolesterola u krvi kao porast ukupnog kolesterola, povećanje LDL kolesterola i smanjenje količine HDL kolesterola (to je frakcija kolesterola visoke gustoće, prema engl. High Density Lipoprotein). Zbog porasta standarda života stanovništva, obilnije i nezdravije prehrane, kao i zbog manje fizičke aktivnosti te posljedične pretilosti, povećava se razina masnoća u krvi, a s njome se povećava i učestalost aterosklerotskih promjena u tijelu. Kada se tome pridoda i produženja životnog vijeka, ateroskleroza ima naprosto sve uvjete da se razvije i manifestira u svim svojim oblicima.

Pušenje je jedan od važnih čimbenika rizika za nastanak aterosklerotskih promjena na koronarnim arterijama i za nastanak infarkta srčanog mišića. Također ima osobitu ulogu (i najvažniju) u nastanku aterosklerotskih promjena na perifernim arterijama (nogu), osobito kada je udruženo sa šećernom bolešću i povećanim krvnim tlakom.

Šećerna bolest, osobito ako je loše regulirana, snažan je rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze. Tako je smrtnost od koronarne bolesti deset puta češća u osoba sa šećernom bolešću u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest.

Povećan krvni tlak djeluje osobito agresivno na mjestima gdje struja krvi udara na stijenku krvne žile, primjerice na pregibima i na račvištima arterija.

Debljina, posebice centripetalni tip (gdje je većima masnih naslaga na trbuhu), odraz je i visceralne masnoće, odnosno isto takvih naslaga masti u trbušnoj šupljini, oko trbušnih organa. Ta masnoća je osobito rizična u nastanku ateroskleroze.

Nedostatna tjelesna aktivnost, što je danas vrlo često kod urbanog stanovništva s poslovima koji su sjedilački.

Izrazito stresan način života je također rizični čimbenik.

Muški spol je u srednjim i ranim starijim godinama rizičniji za nastanak aterosklerotskih promjena i njenih glavnih posljedica (primjerice infarkta srčanog mišića ili moždanog udara), no s ulaskom u menopauzu učestalost incidenata kod žena se povećava i u starijoj životnoj dobi sustižu, pa i prestižu muškarce.

Genetska predispozicija ima utjecaj na pojavu ateroskleroze i njenih posljedica.

Važno je napomenuti da se dva ili više rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze ne zbrajaju, nego se množe!

Začepljenje krvne žile

Ateromatozni plak strši u lumenu arterije i povećava otpor prolasku krvi, a i sam je u opasnosti da mu se ošteti kapa i da želatinozna masa jezgre iscuri u lumen arterije. Ta želatinozna masa u susretu s trombocitima iz krvi napravi ugrušak i začepi krvnu žilu. Ovisno o arteriji u kojoj se to dešava, posljedica je infarkt srčanog mišića, moždani udar ili gangrena na nozi.

Nisu svi aterosklerotski plakovi jednako rizični. Oni s čvrstom kapom su stabilniji, a oni s slabom kapom su rizičniji (nestabilni).

Statini i promjena životnih navika

Jednom nastali ateromatozni plak se ne može nikakvim medikamentima ukloniti. No važna je činjenica da snižavanje razine ukupnog kolesterola i LDL kolesterola povećanjem razine HDL kolesterola (koji zaštitno djeluje na srce i na krvne žile), nestabilni plak pretvara u stabilni, smanjujući time i rizik od aterosklerotskog incidenta.

Upravo to čine statini, lijekovi za snižavanje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola, a povećavajući razinu HDL kolesterola. Naravno da se i pravilnom prehranom, sa smanjenim unosom hrane i fizičkom aktivnošću može dosta učiniti na regulaciji tjelesne težine i poboljšanju lipidnog statusa.

No ponekad uz sav naš trud i disciplinu, masnoće ne možemo dovesti u željene okvire. Očito je da i genetika ima utjecaj na pojavu hiperlipemije i ateroskleroze. Tada je indicirana primjena lijekova (statina) koji će masnoće dovesti u željene okvire.

Prevencija

Mjere prevencije svode se na izbjegavanje rizičnih čimbenika. Od djetinjstva pripaziti na debljinu. Jako je važno upozoriti roditelje da debelo dijete ne znači zdravo dijete ili kako kažu „puca od zdravlja“. U ranom djetinjstvu se formiraju masne stanice u tijelu, a tijekom života se samo pune mašću.

Održavanjem tjelesne težine primjerene visini, fizičkom aktivnošću (što je i dobar odgovor na stres), smanjuje se rizik od šećerne bolesti i od povišenog krvnog tlaka. A pušenje je samo pitanje brige o vlastitom zdravlju.