Kada i zašto je potrebna operacija srčanog zaliska

Srčani zalisci (valvule) su fine strukture unutar srca koje se nalaze na granici između pretklijetki i klijetki te između lijeve i desne klijetke i velikih krvnih žila koje iz njih izlaze (aorte i plućne arterije). Prsten zalistaka je građen od tvrdog fibroznog tkiva koje poput obruča stoji oko finih, tankih, elastičnih listića (kuspisa), zalistaka. Zalisci su na jednom kraju vezani za fibrozni prsten, a na drugom kraju su pomični.

Kako „rade“ zalisci

Aortni i pulmonalni zalistak ima po takva tri kuspisa – listića. Oni se za vrijeme izbacivanja krvi iz lijeve i desne klijetke (za vrijeme sistole klijetki) priljube uz stijenku početka aorte i plućne arterije, kako ne bi ometali izbacivanje krvi iz klijetki. Za vrijeme dijastole (vrijeme relaksacije lijeve i desne klijetke, krv se pokuša vratiti nazad u klijetke, no listići aortne i pulmonalne valvule se otvore (poput kišobrana) i onemoguće vraćanje krvi iz velikih krvnih žila u srce, pa se ta krv odvodi dalje po njihovim granama (iz aorte po cijelom tijelu, a iz plućne arterije u njene grane u plućima).

Između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke nalazi se mitralna valvula, koja izgledom podsjeća na biskupsku kapu (mitru) i po tome je dobila ime. Ima prednji i stražnji listić (kuspis) koji su veći od onih na aorti i na plućnoj arteriji. Na granici između desne pretklijetke i desne klijetke nalazi se trikuspidalna valvula (ima tri kuspisa i po tome je dobila ime).

Listići mitralne i trikuspidalne valvule su s jedne strane pričvršćeni na fibrozni prsten, a na slobodnom kraju  su finim tračcima vezani za papilarne mišiće koji se nalaze u šupljini lijeve i desne klijetke. Mitralna valvula ima dva papilarna mišića s čijeg vrška odlaze vezivni tračci (chordae, odnosno korde tendineae) na slobodne vrškove mitralnih kuspisa. Mišić dozira koliko će dopustiti gibanje listića zaliska da se ne izvrne u lijevu pretklijetku kada poraste tlak u lijevoj klijetki i kada počinje izgon krvi u aortu. Ove korde su poput konopaca na jedru koje mu ne dozvoljavaju da ga vjetar izvrne. Vidite da u tijelu to imamo odavno razvijeno, puno prije od nautike, pa da je nautika to naučila od naše anatomije.

Korde su definirane dužine, a njihov papilarni mišić intenzitetom svoje kontrakcije podešava da listići zaliska za vrijeme izgona krvi iz lijeve klijetke u aortu stoje ravno na granici između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke i tako potpuno zatvaraju mitralno ušće i ne dozvoljavaju da se krv vraća u lijevu pretklijetku.

Trikuspidalna valvula ima tri kuspisa, tri papilarna mišića, svoje korde i radi na istom principu kao i mitralna valvula.   

Srčani zalisci su pod stalnim pritiskom tlaka krvi s jedne, pa s druge strane te pod stalnim trenjem struje krvi koja preko njih prolazi. To su nježne, ali izdržljive strukture, koje rade pod takvim okolnostima i preko 100 godina. Nađite mi stroj koji će raditi tako dugo i bez servisa „ko urica“?!

Što oštećuje zaliske

U godinama kada nije bilo antibiotika, reumatska vrućica (autoimuna bolest nastala nakon infekcije grla beta hemolitičkim streptokokom) je u dugom periodu od desetak i više godina nakon akutno preboljele bolesti, znala dovesti do oštećenja srčanih zalistaka. Reumatska vrućica je počinjala kao febrilno stanje s grloboljom i naizmjeničnim otokom velikih zglobova tijela, ali i s upalom srčanog mišića i s postepenim, ali upornim oštećenjem srčanih zalistaka. Upala na zglobovima nije ostavljala nikakvih posljedica, a za srce je znala biti fatalna. Zato se je govorilo da ta bolest lizne zglobove, a ugrize za srce.

Danas je zbog čestog uzimanja antibiotika reumatska vrućica rijetkost, a uzrok oštećenja srčanih zalistaka su rizični čimbenici, poput povećanih masnoća u krvi, visokog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

Operacija srčanih zalistaka

Na oštećenim srčanim zaliscima se ponekad izvode rekonstruktivni zahvati kojima se nastoji listić zaliska „krpanjem“ dovesti u stanje čim sličnije onome prije njegovog oštećenja. Kada to nije moguće, radi se zamjena srčanog zaliska.

Danas su definirani kriteriji za zamjenu srčanog zaliska. Kada je u pitanju suženje otvora zaliska, gradijent tlaka s jedne i s druge strane zaliska je ključan. Ako se radi o nepotpunom zatvaranju zaliska, količina propuštene krvi je kriterij za zamjenu valvule. U toj dijagnostici ultrazvuk srca daje vrlo precizne informacije.

Zamjena srčanog zaliska je velik i delikatan kirurški zahvat, radi se na otvorenom prsnom košu i na otvorenom srcu. Izvodi ga tim kardiokirurga, kardiologa i anesteziologa, medicinskih sestara instrumentarki te drugog osoblja neophodnog za takve zahvate.

Dva tipa „zamjenskih“ srčanih zalistaka

Postoje dva tipa srčanih zalistaka koji se ugrađuju:

Biološki srčani zalistak se obično uzima od divlje svinje te ima kraći vijek trajanja od mehaničkog zaliska, no ugradnja ovog zaliska ne zahtijeva antikoagulantnu terapiju (terapiju protiv zgrušavanja krvi). Zato je ugradnja biološke valvule rezervirana za starije bolesnike za koje se pretpostavlja da će im ova valvula služiti do kraja života. Isto tako je rezervirana za žene koje planiraju trudnoću jer je za vrijeme trudnoće kontraindicirana antikoagulantna terapija. U posljednjem slučaju smo svjesni da će za života buduće trudnice, tijekom njenog dugog životnog vijeka, možda biti neophodna i ponovna zamjena valvule.

S druge pak strane, mehanička valvula (od sintetskog materijala) ima duži životni vijek pa se može ugrađivati i mlađim bolesnicima, ali zahtjeva antikoagulantnu terapiju. Bez nje bi se na umjetnoj valvuli stvarali ugrušci krvi, otkidali bi se i putovali krvotokom. Za ove bolesnike je potrebno često provjeravanje efekta antikoagulantne terapije i, po potrebi, korekcija doze lijeka. To se provjerava uzimanjem uzorka krvi i konzultacijom s liječnikom, je li doza lijeka adekvatna te treba li korigirati dozu. Lijekovi protiv zgrušavanja krvi su antagonisti K vitamina, pa je potrebna prilagodba prehrane vezana uz namirnice koje sadrže K vitamin. Ne preporučuje se velika oscilacija u unosu namirnica bogatih K vitaminom (zeleno povrće, salata, pa i mlijeko jer i krava jede travu bogatu K vitaminom što se odražava i na količini K vitamina u mlijeku). Konstantan i ujednačen unos navedenih namirnica neće poremetiti protrombinsko vrijeme koje je parametar u praćenju antikoagulantne terapije.

Kateterska ugradnja umjetne valvule

Za starije bolesnike kojima je potrebna zamjena valvule, ali zahvat ne mogu podnijeti s obzirom na dob i njihovo zdravstveno stanje, u posljednje vrijeme se radi kateterska ugradnja umjetne valvule (poput kateterske ugradnje stenta). Iako to nije na razini klasične zamjene valvule, sigurno vodi poboljšanju rada srca i krvotoka, poboljšanju kvalitete života i produženju životnog vijeka.