Što su srčani zalisci i koje su njihove bolesti

Srce je jedno od najvažnijih organa ljudskog organizma. Smješteno je u središtu prsnog koša te je odgovorno za distribuciju krvi obogaćene kisikom kroz cijelo tijelo. U srce dolazi neoksigenirana krv koju srce prosljeđuje do pluća gdje se ona oksigenira te raspoređuje po cijelom organizmu opskrbljujući ga kisikom.

Srce je šuplji mišićni organ približno veličine ljudske šake te teži 200 do 500 grama. Čine ga četiri komore: lijevi i desni atrij (pretklijetka), odgovorni za prikupljanje krvi te lijevi i desni ventrikul (klijetka), odgovorni za istiskivanje krvi.

„Ventili“ srca

Srčani zalisci (valvule) omogućavaju pravilno protjecanje krvi od ulaza u desnu pretklijetku do izlaska u aortu. Djeluju po principu jednosmjernih ventila. Valvule na ulasku u klijetke trokutasti su tanki jezičci vezivnog tkiva obloženi endokardom. Na ulasku u desnu klijetku nalazi se valvula s tri listića. Stoga je i nazvana trikuspidalna valvula. Na ušću u lijevu klijetku nalazi se bikuspidalna valvula ili mitralna valvula koju čine dva listića koji nalikuju na biskupsku kapu (mitru).

Ovi su zalisci jednom svojom stranicom pričvršćeni za rub ušća. S njihove ventrikularne strane vezani su tetivastim strunama (kordama) na papilarne mišiće koji strše iz zidova klijetki. Aortalna i pulmonalna valvula imaju po tri kuspisa. Za razliku od trikuspidalne i mitralne valvule, one nemaju korde.

U novije doba, zbog starenja populacije, oštećenje srčanih zalistaka sve češće uzrokuju degenerativne promjene koje nastaju zbog njihova trošenja.

Bolesti srčanih zalistaka

Aortni zalistak može biti poremećen od rođenja (prirođena bolest aortnog zaliska) ili može biti posljedica bolesti tijekom života (stečene bolesti aortnog zaliska).

Primjerice, najčešći uzrok bolesti aortnog zaliska koji zahtijeva operaciju je senilna aortna kalcifikacija što znači da se zalistak istrošio tijekom godina. Kada zalistak postane istrošen, dolazi do odlaganja kalcija iz, za sada, nepoznatih razloga. Nagomilani kalcij ograničava pokretljivost listića zalistaka, što dovodi do težeg otvaranja (stenoza) ili zatvaranja zaliska (regurgitacija ili insuficijencija).

Šumovi na srcu

Abnormalnosti i oštećenje srčanih zalistaka uzrokuju nepravilno kretanje krvi što se klinički čuje kao šum na srcu. Postoji nekoliko vrsta šumova na srcu, a najčešći su:

• šum aortalne stenoze,
• šum aortalne insuficijencije,
• šum mitralne insuficijencije i
• šum mitralne stenoze.

Uzroci i simptomi

Najveći broj oštećenja srčanih zalistaka u našoj populaciji uzrokuje reumatska vrućica. Najčešće greške na zaliscima su aortalna stenoza i insuficijencija te mitralna stenoza ili insuficijencija.

Bolesnici s aortalnom stenozom mogu biti asimptomatični dulji period vremena, skoro 10 – 20 godina prije pojave simptoma koji se progresivno javljaju kako se otpor protoka krvi iz lijevog ventrikula povećava.

Najčešća rana prezentacija aortalne stenoze uključuje simptome poput otežanog disanja (dispneje) pri fizičkom naporu kao posljedice dijastoličke disfunkcije. Ona se može javiti i u pacijenata s normalnom funkcijom lijevog ventrikula. Nadalje, bolesnici mogu osjetiti bolove u prsima, vrtoglavice, malaksalost te postupnu nemogućnost obavljanja fizičkih aktivnosti.

Dijagnostika i liječenje

U dijagnostici bolesti srčanih zalistaka važnu ulogu ima ehokardiografija (ultrazvučni pregled srca). Iako su bolesti srčanih zalistaka sve veći zdravstveni problem, nema farmakološke terapije koja bi usporila napredak bolesti te je jedina terapija kirurški popravak ili zamjena zalistka.

Potrebna su daljnja istraživanja patofizioloških procesa u podlozi degenerativnih bolesti srčanih zalistaka kako bi se pronašla medikamentna terapija koja bi usporila napredak bolesti i time odgodila kirurški zahvat.