ADIVA Plus sadržaj - 17. ožujka 2021.
AUTOR ČLANKA - Vanja Hulak-Karlak, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist intenzivne medicine i kardiologije, Specijalna bolnica Arithera, ADIVA Plus sadržaj

Ergometrija: kome je namijenjena, kako se pripremiti i kako se izvodi pretraga

„Elektrokardiogram (EKG) u opterećenju“ je pretraga koja pomaže pri postavljanju dijagnoze srčane bolesti, njezinoj prognozi, no također se može koristiti kako bi se procijenile vježbačke sposobnosti sportaša

ergometrija elektrokardiogram (EKG) u opterecenju pretraga

Ergometrija, odnosno „elektrokardiogram u opterećenju” je pretraga koja pomaže pri postavljanju dijagnoze, ali i prognozi koronarne bolesti. Osim navedenog, ergometrija služi i za procjenu funkcionalnog kapaciteta, odnosno vježbačkih sposobnosti pojedinca.

Pretraga indirektno otkriva ishemiju miokarda koji je fiziološka posljedica nesrazmjera između potrebe i opskrbe miokarda (srčanog mišića) kisikom. Pojednostavljeno objašnjeno, potrebe za kisikom su veće od onoga što srce dobiva.

Indikacije i kontraindikacije

Indikacije za ergometriju su:

  • simptomi koji sugeriraju ishemiju miokarda,
  • akutna, nerazjašnjena bol u prsnom košu kad je isključen akutni koronarni sindrom, odnosno akutni infarkt miokarda,
  • nedavno preboljeli akutni koronarni sindrom zbrinut bez učinjene koronarografije,
  • promjene simptoma, odnosno kliničkog statusa kod bolesnika s poznatom koronarnom bolešću,
  • prethodna revaskularizacija miokarda („bypass operacija“),
  • nepouzdan, dvosmislen nalaz MSCT koronarografije,
  • valvularne srčane bolesti (bolesti srčanih zalistaka),
  • neke srčane aritmije,
  • u sklopu kardiološke procjene prije operativnog zahvata.    

Dakako, nisu svi pacijenti kandidati za navedenu pretragu, postoje apsolutne i relativne kontraindikacije koje će vam objasniti vaš liječnik, a ovom prilikom ćemo ih samo navesti.

  • Apsolutne kontraindikacije za ergometrijsko testiranje su: akutni infarkt miokarda (unutar 2 dana), aktualno nestabilna angina pektoris, nekontrolirana srčana aritmija s hemodinamskom kompromitacijom, akutni endokarditis, simptomatska teška aortna stenoza, srčano popuštanje, akutna plućna embolija, plućni infarkt ili duboka venska tromboza, akutni miokarditis, akutni perikarditis, akutna disekcija aorte, fizička nesposobnost koja isključuje sigurno i adekvatno testiranje.
  • Relativne kontraindikacije su: poznata bolest debla lijeve koronarne arterije, umjerena do teška aortna stenoza s nesigurnom povezanošću sa simptomima, tahiaritmije s nekontroliranim ventrikularnim odgovorom, visoki ili kompletni srčani blok, hipertrofijska opstruktivna kardiomiopatija s velikom gradijentom u mirovanju, recentni moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka, neregulirana arterijska hipertenzija s vrijednostima sistoličkog ili dijastoličkog tlaka >200/110 mmHg, značajna anemija, elektrolitski disbalans, hipertireoidizam, mentalne tegobe koje ograničavaju adekvatnu suradljivost.

Postoji određena zabrinutost kod ergometrije nakon nedavne perkutane koronarne intervencije, odnosno procedure kojom se obavlja balonska intervencija i/ili implantacija stenta u srčanu (koronarnu) arteriju, iako studija učinjena na 261 pacijentu nije zabilježila niti jedan akutni koronarni incident. Rano ergometrijsko testiranje je rijetko potrebno prije isteka razdoblja od 30 dana nakon procedure, a radi se prvenstveno zbog hemodinamske procjene rezidualne koronarne bolesti.

Priprema za ergometriju

Prije planirane pretrage pacijente, odnosno ispitanike treba informirati o razlozima, tj. svrsi pretrage, načinu izvođenja, potencijalnim komplikacijama i poželjnoj pripremi prije testiranja. Svima treba savjetovati da ne jedu, ne piju i ne puše minimalno tri sata prije pretrage jer će im to pomoći u postizanju optimalnog opterećenja.

Na pretragu bi trebalo doći ugodno odjeven, u obući koja omogućuje brzo hodanje. Nadležni liječnik, koji upućuje osobu na ergometriju, trebao bi savjetovati pacijenta o režimu uzimanja, odnosno eventualnog izostavljanja pojedinog lijeka.

Neposredno prije testiranja, liječnik koji izvodi pretragu, dodatno uzima kratku anamnezu koju nadopunjuje ciljanim kliničkim pregledom zbog utvrđivanja eventualnih apsolutnih ili relativnih kontraindikacija. Tijekom pregleda bitno je obratiti pozornost na postojanje eventualnih srčanih šumova, znakova srčanog popuštanja, respiratornih fenomena poput “wheezinga” i drugog.

Kako se ergometrija izvodi?

Pretraga se može izvoditi na biciklergometru ili na pokretnoj traci. Tijekom testiranja ispitanik se podvrgava standardiziranom, za dob i spol, i mjerljivom opterećenju. Opterećenje je kontinuirano i progresivno, sastoji se od više stupnjeva, a svaki stupanj traje tri minute. Za vrijeme pretrage kontinuirano se prate EKG, arterijski tlak, srčana frekvencija; bilježe se promjene za vrijeme testiranja, ali i neposredno nakon prekida testa, odnosno „u mirovanju”.

Osim objektivnih pokazatelja, važno je pratiti i subjektivne tegobe ispitanika. Poteškoće koje se mogu javiti su: otežano disanje, nedostatak zraka, gušenje, bolovi u prsima, lupanje, preskakanje srca, vrtoglavica, bolovi u nogama, umor,.. U slučaju izrazitih tegoba, testiranje se prekida. Tada govorimo o simptomima ograničenoj ergometriji, odnosno testu opterećenja. Razlozi za prekid testa mogu biti i EKG promjene koje impliciraju ishemiju miokarda, pojava srčanih aritmija, smetnji provođenja, tj. AV blokova te blokova grane, vrijednost arterijskog tlaka veća od 220/120 mmHg, srčano popuštanje i drugo.

S obzirom na postignuti stupanj opterećenja, test može biti maksimalan ili submaksimalan. U maksimalnom testu je postignuta maksimalna predviđena srčana frekvencija za dob i spol, dok je u submaksimalnom testu postignuto 85 do 90% predviđene maksimalne srčane frekvencije.

Što se ergometrijom otkriva?

Temeljem postignutog opterećenja, potrošnje kisika, EKG promjena, subjektivnih tegoba, vrijednosti, odnosno kretanja arterijskog tlaka i srčane frekvencije, liječnik zaključuje je li nalaz uredan ili patološki te preporučuje dodatne dijagnostičke pretrage.

Najčešća pitanja i odgovori o holteru tlaka i EKG-a

Učinkovito liječenje i prevencija bolesti srca i krvnih žila podrazumijeva postavljanje pravodobne i točne dijagnoze, u čemu nam pomažu...

SAZNAJTE VIŠE

Kardiološkim bolesnicima će, ovisno o nalazu ergometrije, biti preporučeno tjelesno opterećenje koje će optimalno pogodovati njihovom zdravstvenom stanju. Kod sportaša te ostalih zdravih ispitanika obično izvodimo maksimalnu ergometriju odnosno maksimalan test opterećenja jer im procjenom kardiovaskularnog sustava možemo preporučiti optimalnu fizičku aktivnost uz savjet o odgovarajućem intenzitetu i trajanju tjelesnog opterećenja. 

Ergometrija, kao uostalom i mnoge druge dijagnostičke pretrage, ima komplikacija, no one su izuzetno rijetke. Prema podacima iz literature, očekuje se oko 0,8 komplikacija na 10.000 učinjenih pretraga. Ozbiljnije komplikacije su srčane aritmije, akutni infarkt miokarda i srčano popuštanje, no uz odgovarajuću opremu, lijekove te stručno osoblje koje izvodi pretragu, komplikacije je moguće uspješno zbrinuti.   

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button