Dobroćudni tumori srca: uzroci, simptomi i liječenje

Maligni tumori srca, osobito metastaze iz drugih organskih sustava, su znatno češći od dobroćudnih tumora srca. Iako pod benignim nazivom, ni dobroćudni tumori srca nisu za zanemariti. Najčešće se radi o miksomima, a rjeđe o  fibromima i lipomima.

Počnimo s rjeđima, jer ćemo se na češćima više zadržati.

Vrste dobroćudnih tumora srca

• Fibromi su dobroćudni tumori srca koji su građeni pretežno od vezivnog tkiva. Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu srca, bilo da su uklopljeni u srčani mišić ili da strše u srčanu šupljinu.
• Isto tako i lipomi mogu biti unutar bilo koje stijenke srčanog mišića ili da se „drže“ za stijenku srčane pregrade, a većim su dijelom u srčanoj šupljini. Građeni su pretežno od masnog tkiva.
• Miksomi su najvažniji primarni tumori srca. To su ujedno i najčešći benigni tumori srca. O njima ćemo ovom prilikom reći nešto više u nastavku teksta.

I fibromi i lipomi koji su u srčanom mišiću, mogu izazivati poremećaje srčanog ritma. Ako su unutar bilo koje pretklijetke ili klijetke, mogu ometati protok krvi.

Što su to miksomi

Velika većina miksoma (njih 80%) nalazimo u lijevoj pretklijetki. I najčešće su na peteljci. Građeni su od rahlog, mekanog, želatinoznog i krhkog tkiva. Mogu biti glatke ili resičaste površine. Osobito s resičaste površine je često otkidanje njegovih dijelova koje onda struja krvi nosi po tijelu.

To često uzrokuje embolije (začepljenje arterije kroz koju dalje ne može proći).

Miksom iz lijeve strane srca

Iz lijeve pretklijetke embolije nastaju bilo gdje u tijelu, jer dio tumora nošenog strujom krvi prolazi kroz lijevu pretklijetku u lijevu klijetku, pa u aortu, a odatle u arteriju bilo kojeg organa. Najčešće ga struja krvi odnese u organ koji dobiva najviše krvi, a to je mozak.

Posljedica toga može biti potpuno začepljenje neke moždane arterije s moždanim udarom te smrtnim ishodom ili preživljenjem s oduzetošću govora i jedne strane tijela.

Miksom iz desne strane srca

Miksom u desnoj strani srca (desnoj pretklijetki ili desnoj klijetki) će u slučaju otkidanja njegovih dijelova izazvati emboliju u plućnoj arteriji sa smetnjama disanja ili, u slučaju masivne embolije, i sa smrtnim ishodom.

Smetnje izazvane dobroćudnim tumorima

Dobroćudni tumori srca (najčešće miksomi), izazivaju i druge smetnje u srcu. Mogu ometati normalan protok krvi kroz srce, ometajući zatvaranje ili otvaranje srčanih zalistaka. Tako veći miksom blizu zaliska između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke, držeći se na peteljci, a nošen strujom krvi, može sjedati upravo na to ušće, sužavati ga i znatno ometati protok. Ometanje protoka kroz lijevu stranu srca može dovesti do popuštanja lijeve strane srca, praćene nakupljanjem vode u plućima i otežanim disanjem.

Ako tumor ometa protok kroz desnu stranu srca, može dovesti do popuštanja desne strane srca. To prate nabrekle vene na vratu, bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre i rastezanja njene kapsule (koja ima osjetna živčana vlakna), naticanje nogu te pojava slobodne tekućine u trbušnoj šupljini (ascites).

Bilo da se radi o popuštanju lijeve ili desne strane srca, to značajno ruši kvalitetu života, a zasigurno će i skratiti životni vijek.

Miksom se osim kardiovaskularnim manifestacijama, može prezentirati i s gubitkom tjelesne težine, vrućicom ili s povećanjem sedimentacije eritrocita, anemijom te povećanjem CRP-a (C reaktivnog proteina koji se osobito povećava u upalnim reakcijama u tijelu). Ovo uzrokuju tvari koje luči tumor.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza dobroćudnog tumora srca se postavlja na osnovu kliničkog pregleda, pojave šuma na srcu (zbog ometanja normalnog protoka krvi) ili popuštanja lijeve ili desne strane srca. Sve ove manifestacije će zahtijevati daljnju kardiološku obradu.

U prvom redu se to odnosi na ultrazvuk srca, bilo transtorakalni (ultrazvučnom sondom postavljenom izvana, na prsni koš) ili transezofagijski (gdje se sonda uvodi u jednjak). Transezofagijskim pristupom se dobije blizak kontakt ultrazvučne sonde i srca te se tumor znatno bolje vidi. Osobito se dobro vidi tumor u lijevoj pretklijetki, gdje je miksom i najčešći.

U dijagnostiku tumora srca mogu se uključiti i magnetska rezonancija (MR) i kompjuterizirana tomografija (CT). Magnetska rezonancija je superiornija pretraga u slučaju tumora srca u odnosu na CT.

Liječenje i prognoza

Kada se postavi dijagnoza tumora srca, kirurško odstranjenje tumora je jedini pravi terapijski izbor.

Kod oko 5% operiranih pacijenata se ponovno razvije miksom. Zato ti bolesnici zahtijevaju pažljivo postoperativno praćenje.  U bolesnika s višestrukim i recidivirajućim (ponavljanim) miksomima u obzir dolazi i transplantacija srca.

Tako bolest, koja je u naravi dobroćudna, ponekad i nije bezazlena.