Zdravlje > Srce i krvne žile

Brojni uzroci loše cirkulacije i savjeti za njeno poboljšanje

Zdrava cirkulacija ključna je za normalno funkcioniranje tijela. Kada protok krvi oslabi, posljedice mogu biti ozbiljne, no uz prave mjere moguće je spriječiti mnoge komplikacije

loša cirkulacija-krvotok
PREGLED SADRŽAJA
  1. Ateroskleroza
  2. Buergerova bolest
  3. Proširene vene

Dobar protok krvi kroz krvne žile je preduvjet za normalno funkcioniranje svakog organa u tijelu. Protok krvi donosi iz srca kroz arterije kisik i hranjive tvari svakoj živoj stanici u tijelu te je preduvjet njihovog preživljavanja i urednog funkcioniranja. S druge strane, odvod krvi iz tkiva – kada je već otpušten kisik, a hranjive su tvari uzete – odvija se preko venskog sustava. Venama se krv vraća u srce koje ju zatim izbaci u pluća gdje će otpustiti ugljični dioksid, a obogatiti se kisikom, pa se vratiti u srce i početi novi krug cirkulacije.

Što sve može oslabjeti našu cirkulaciju?

Cirkulacija kao problem: Otkrijte koje biljke je potiču

Ateroskleroza

Uzrok. Najvažniji uzrok suženja arterija je ateroskleroza koja masnim naslagama sužava lumen arterije i smanjuje protok arterijske krvi kroz nju. Može se razviti do potpunog začepljenja arterije, pri čemu dio tijela koji ta arterija hrani, odumire. To je slučaj infarkta srčanog mišića i dijela srca koji odumire uslijed prestanka dotoka arterijske krvi. To se često događa i s nogama, kada zbog prekida dotoka arterijske krvi dolazi do odumiranja dijela noge (gangrena stopala ili potkoljenice), a ovisno o mjestu začepljenja arterije mogla bi se razviti i gangrena cijele noge. U tom slučaju je neophodna amputacija stopala ili potkoljenice, pa i cijele noge kako bi se spasila glava.

Aterosklerotske promjene arterija nisu jedini uzrok loše cirkulacije. I mnogobrojne upalne bolesti arterija mogu izazvati slabljenje protoka kroz njih.

Čimbenici rizika. Brojni su rizični čimbenici za nastanak aterosklerotskog plaka:

  • povećana razina kolesterola u serumu, osobito njegove frakcije LDL (od engl. Low Density Lipoproteins, odnosno lipoproteini male gustoće),
  • povišen krvni tlak,
  • pušenje,
  • debljina,
  • šećerna bolest (osobito loše regulirana),
  • sjedilački način života,
  • stres.

Važno je naglasiti da se u slučaju brojnih rizičnih čimbenika oni ne zbrajaju, već se množe da bi se pokazao pravi rizik.

Prevencija aterosklerotskih promjena na arterijama sastoji se u otklanjanju rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze:

  • normalizacija masnoća u krvi,
  • dobra regulacija krvnog tlaka,
  • ne pušiti,
  • tjelesna težina treba biti primjerena visini,
  • pacijenti oboljeli od dijabetesa trebaju paziti na dobru regulaciju glukoze u krvi,
  • koristiti rekreativni oblik tjelesne aktivnosti primjerene dobi, izbjegavati stresan način života koliko je to moguće.

Buergerova bolest

Jedan poseban oblik upale krvnih žila je tromboangitis obliterans (Buergerova bolest) koja obično zahvaća male i srednje velike krvne žile (arterije i vene), obično na rukama i na nogama. Javlja se pretežno u mladih osoba muškog spola (omjer muškaraca i žena je 4-5:1) i gotovo isključivo u pušača.

Uzrok. Iako uzrok bolesti ni danas nije poznat, uloga duhana je nepobitna, kako u začetku bolesti, tako i u recidivima. Do sada nije opisan niti jedan slučaj bolesti u nepušača.

Simptomi. U akutnoj fazi bolesti nastaje upala stjenki krvnih žila sa stvaranjem tromba koji začepljuju zahvaćene krvne žile. Javlja se intermitentna klaudikacija (povremeno šepanje), a nakon određene prijeđene udaljenosti bolesnik mora stati zbog intenzivnih bolova u stopalima. Nakon odmora može opet nastaviti hodati dok se opet ne zaustavi zbog bolova. To je poznato i kao bolest gledanja izloga (ne gleda on u izloge zato što gleda što će kupiti, nego zato da ne stane nasred ulice gledajući „u ništa“). Ovako ne skreće na sebe pažnju. Na to se nadovezuju rane na nogama ili na rukama koje nikako ne zarastaju.

Liječenje i prevencija. Nakon prestanka pušenja dolazi do potpunog povlačenja svih simptoma. No, obično su ti bolesnici tvrdokorni pušači i pored svih tegoba teško se odriču cigarete.

Proširene vene

Ne zahvaćaju bolesti samo arterije, nego mogu zahvatiti i vene. Najčešća bolest vena su varikoziteti vena (proširene vene) najčešće na nogama. Češći su u žena, što im i estetski smeta. U proširenim venama zalisci „ne dihtaju“, pa u stojećem položaju sila teže vuče krv prema dolje. Tako nastaje zastoj krvi u venama uz njihovo sporo i nepotpuno pražnjenje. Dobro se isprazne samo u horizontalnom ili povišenom položaju.

U takvim varikoznim venama može doći do upale stijenke i stvaranja ugruška krvi – površinski tromboflebitis. Za liječenje je dostatna kompresija elastičnim zavojem i nije neophodno mirovanje.

No u slučaju pojave tromba u dubokim venama nogu, neophodni su hospitalizacija bolesnika, mirovanje i primjena antikoagulantne terapije (terapije protiv zgrušavanja krvi). Takvo liječenje je mjera opreza da se ne bi otkinuo ugrušak krvi iz vene i otplovio sve širim venama u srce, a odatle u plućnu arteriju, kada je život vrlo ozbiljno ugrožen.

Dugogodišnje proširene vene na nogama i zastoj krvi u njima dovodi do trofičkih promjena kože i potkožnog tkiva sa pojavom tamne pigmentacije na nogama. Može nastati i atrofija kože i potkožnog tkiva sa stvaranjem rana koje ne zarastaju (ulcus cruris varicosum). Takva rana ne zarasta ni nakon mazanja svim mogućim mastima. Zarast će tek nakon vanjske kompresije i mobilizacije ustajale krvi.

Liječenje proširenih vena nogu iz estetskih, kao i zdravstvenih razloga sastoji se u operativnom zahvatu koji podrazumijeva odstranjenje varikozno proširenih vena ili se provodi njihova sklerozacija. U tim slučajevima funkciju vraćanja venske krvi s periferije preuzimaju druge, neproširene vene.

Prevencija. Trudnicama koje imaju obiteljsku sklonost proširenim venama preporučuje se nositi elastične čarape čak i ako se pojavi minimalno proširenje. Čarape bi trebalo stavljati ujutro prije ustajanja iz kreveta (dok se još vene nisu napunile krvlju), a skidati ih pri odlasku na počinak. Tako se može spriječiti jako proširenje vena u trudnoći koje se nakon trudnoće ne povlači.