Aneurizma abdominalne aorte: uzroci, simptomi, liječenje

Aorta je najveća arterija u ljudskom tijelu, koja preko svojih ogranaka dovodi kisik i hranjive tvari svakoj živoj stanici. Ona ima status organa jer, kako u vrijeme dijastole (kada se srce puni krvlju i ne izbacuje krv u aortu), tako i u vrijeme sistole (kad srce u nju izbacuje krv), svojom elastičnošću osigurava konstantan protok kroz arterije.

O anatomiji aorte i abdominalnoj aorti

Torakalna aorta. Aorta započinje iznad aortne valvule, koja dijeli lijevu klijetku od aorte – valvula se otvara u vrijeme izgona krvi iz lijeve klijetke, a zatvara kada je krv izbačena u aortu, sprječavajući povratak krvi u lijevu klijetku. Početni dio aorte naziva se uzlazna aorta (koja ide prema gore), a ona se nadovezuje na luk aorte, koji zatim zavija prema dolje, prema ošitu, te prelazi u silaznu aortu.

Opisani dijelovi aorte pripadaju torakalnoj aorti jer se nalaze u prsnom košu. U ovom dijelu aorta daje grane za prsni koš, organe u prsnom košu (srce i pluća), te za ruke, vrat i glavu. Širina početne aorte iznosi oko 3 cm, a prema trbuhu se postepeno smanjuje na 2,3 do 2 cm.

Abdominalna aorta. Torakalna aorta prolazi kroz ošit i ulazi u trbušnu šupljinu (gdje poprima naziv abdominalna aorta), te uz stražnju trbušnu stijenku (ispred kralježnice) ide do zdjelice, gdje se grana u dvije velike grane, od kojih svaka daje svoje grane za organe zdjelice i za noge. Prolazeći kroz trbušnu šupljinu, abdominalna aorta opskrbljuje arterijskom krvlju stijenke trbušne šupljine i sve organe u trbušnoj šupljini.

Aneurizma aorte i uzroci njezina nastanka

Aneurizma aorte je trajno lokalizirano proširenje aorte, najmanje za 1,5 puta od normalnog promjera u tom segmentu. Nastaje kao posljedica biokemijskih promjena u strukturi stijenke i hemodinamskih poremećaja.

Uzroci aneurizme su različiti, često kombinirani, a najčešći su:

• starenje,
• ateroskleroza,
• infekcija ili upala,
• trauma,
• rjeđe prirođene anomalije.

Tlačno opterećenje (dugotrajno povišen krvni tlak) i pušenje također imaju važnu ulogu u nastanku aneurizme. Opažena je i obiteljska sklonost nastanku aneurizme, iako specifičan gen još nije identificiran.

Aneurizmatsko proširenje aorte može biti simetrično, asimetrično ili u formi disekantne aneurizme, kada se stijenka aorte rasloji i formira se druga, paralelna cijev, pa aorta izgleda poput dvocijevke.

Aneurizma abdominalne aorte

Aneurizma abdominalne aorte najčešća je lokalizacija aneurizme aorte. U 90% slučajeva nalazi se ispod polazišta bubrežnih arterija. Kada je locirana iznad bubrežnih arterija, te arterije ili druge koje polaze iz tog dijela aorte mogu biti uključene u aneurizmu.

Velikim aneurizmama smatraju se one koje u muškaraca (koji općenito češće imaju aneurizme) imaju promjer veći od 5,5 cm, a kod žena veći od 5 cm.

Opasnost od puknuća

Najčešće su aneurizme abdominalne aorte asimptomatske. Rijetke su embolije perifernih arterija, koje nastaju otkidanjem dijelova tromba iz aneurizme. Aneurizma abdominalne aorte je poput bombe u trbuhu, za koju nikada ne znamo kada će eksplodirati, odnosno rupturirati.

Bolovi u trbuhu znak su prijeteće rupture aneurizme. U slučaju rupture vrlo brzo dolazi do obilnog krvarenja u trbušnu šupljinu, pa je čak i u slučaju brze kirurške intervencije ishod neizvjestan.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza. Obično se pri pregledu bolesnika palpacijom trbuha pod dlanom osjeti tvorba poput kokošjeg jajeta koja pulsira. Ultrazvukom s kolor dopplerom vide se aorta i njeno proširenje. Mogu se izmjeriti dimenzije aneurizme, debljina stijenke, prisutnost tromba (ugrušaka) uz stijenku, te promjer protočnog dijela aneurizme. MSCT angiografija dodatno, neinvazivno, ocjenjuje stanje aneurizme.

Liječenje. Potrebno je odmah prestati pušiti, regulirati masnoće i šećer u krvi, te dobro kontrolirati krvni tlak. Ako se ocijeni da je dinamika širenja aneurizme ubrzana i prijeti njena ruptura, nužna je intervencija kako bi se spriječilo puknuće. Nekada je jedina mogućnost bio kirurški zahvat primjenom premosnica (“bypassa”) sa standardiziranim protezama. Danas se sve više koristi perkutana transluminalna angioplastika (PTA) s postavljanjem stentova. S vremenom endotel aorte pokriva mrežicu (kao kod stenta u krvnoj žili srca), tako da krv može nesmetano teći kroz aortu i “kliziti” po njenoj stijenki.