Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiMasna jetra: Prehrana za zdraviju jetru i bolje nalaze
Masna jetra dugo može proći gotovo neprimjetno. Često se otkrije slučajno, primjerice ultrazvukom abdomena ili krvnim pretragama koje pokažu povišene jetrene enzime. Iako naziv zvuči kao nešto što se može riješiti jednostavnim „čišćenjem jetre“, stvarnost je drugačija. Masnoća se u jetri najčešće nakuplja u sklopu metaboličkog problema, a prehrana, tjelesna aktivnost i tjelesna masa imaju važnu ulogu. Suvremene smjernice govore o metabolički povezanoj steatotičnoj bolesti jetre, odnosno MASLD-u, koji je ranije bio poznat kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD).
- Zašto se masnoća nakuplja upravo u jetri?
- Mediteranski tanjur kao dobar smjer
- Što češće stavljati na tanjur?
- Šećer i sokovi: problem koji se lako previdi
- Manje prerađene hrane, više kvalitetnih masti
- A što je s alkoholom?
- Prehrana je važna, ali nije jedini dio terapije
- Male promjene koje se vide i na nalazima
Zašto se masnoća nakuplja upravo u jetri?
Jetra ima važnu ulogu u preradi masti, šećera i drugih hranjivih tvari. Kada organizam dulje vrijeme prima više energije nego što mu je potrebno, osobito uz višak tjelesne mase, inzulinsku rezistenciju ili druge metaboličke poremećaje, u jetrenim se stanicama može nakupljati višak masti. MASLD je pritom povezan s kardiometaboličkim čimbenicima poput pretilosti, šećerne bolesti tipa 2 i poremećaja masnoća u krvi.
Promjene životnih navika mogu imati vrlo konkretan učinak. Kod osoba s viškom kilograma već gubitak oko 3 do 5 posto tjelesne mase može smanjiti količinu masti u jetri, dok se za izraženije poboljšanje upale i ožiljkavanja često cilja na gubitak 7 do 10 posto tjelesne mase. Važno je pritom mršavjeti postupno jer naglo mršavljenje i pothranjenost mogu biti štetni.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Mediteranski tanjur kao dobar smjer
Ne postoji jedna namirnica koja će „popraviti“ masnu jetru. Važniji je obrazac prehrane. Zato mediteranski način prehrane ima posebno mjesto u preporukama: temelji se na povrću, voću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, ribi i maslinovu ulju, uz umjeren unos namirnica životinjskog podrijetla.
Europske smjernice za MASLD preporučuju prehranu usmjerenu prema neprerađenim i minimalno prerađenim namirnicama. Kao primjeri se navode povrće, voće umjesto sokova, mahunarke, orašasti plodovi, maslinovo ulje, nemasni mliječni proizvodi te neprerađena riba i perad.
Takav jelovnik pomaže smanjiti unos kalorija, zasićenih masti i dodanih šećera te povećati unos vlakana. Nije riječ o posebnoj „dijeti za jetru“, nego o načinu prehrane koji povoljno djeluje na tjelesnu masu i metaboličko zdravlje.
Što češće stavljati na tanjur?
Kod masne jetre korisno je prehranu graditi oko namirnica koje daju puno hranjivih tvari, vlakana i kvalitetnih masti. Dobri izbori uključuju:
- povrće svih vrsta, osobito različito obojeno povrće
- cijelo voće umjesto voćnih sokova
- zob, ječam, integralnu rižu i druge cjelovite žitarice
- grah, leću, slanutak i druge mahunarke
- orašaste plodove i sjemenke u umjerenim količinama
- maslinovo ulje i druge izvore nezasićenih masti
- nemasne izvore proteina, poput peradi i ribe.
Međunarodni stručni konsenzus iz 2024. preporučuje veći unos cjelovitih žitarica, biljnih izvora proteina, ribe, povrća i voća te smanjivanje crvenog i prerađenog mesa, zasićenih i transmasnih kiselina, ultra-prerađene hrane, dodanih šećera i alkohola.
Šećer i sokovi: problem koji se lako previdi
Posebnu pozornost vrijedi posvetiti zaslađenim pićima. Gazirana pića, energetski napici, zaslađeni čajevi i druga pića s mnogo dodanog šećera mogu povećati unos šećera bez osjećaja sitosti. Fruktoza iz mnogih zaslađenih proizvoda i pića posebno se proučava u kontekstu nakupljanja masti u jetri.
To ne znači da osoba s masnom jetrom mora izbaciti voće. Cijelo voće sadrži vlakna i dio je uravnotežene prehrane. Veći problem predstavljaju voćni sokovi i proizvodi kojima su šećeri dodani. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da slobodni šećeri čine manje od 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, uz dodatne koristi pri još nižem unosu.
Manje prerađene hrane, više kvalitetnih masti
Masna jetra nije razlog za izbacivanje svih masnoća iz prehrane. Važnije je razlikovati njihove izvore. Maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke, avokado i riba sadrže pretežno nezasićene masti, dok bi trebalo ograničiti unos zasićenih i transmasnih kiselina. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se zasićene masti zamjenjuju nezasićenima kad god je moguće.
Na jelovniku zato češće mogu biti riba i maslinovo ulje, a rjeđe masno meso, kobasice, slanina, pržena hrana, industrijska peciva i druga izrazito prerađena hrana. Nije potrebno tražiti „savršenu“ namirnicu, važnije je kako izgleda većina obroka tijekom tjedna.
A što je s alkoholom?
Kod masne jetre alkohol je tema koju ne treba zaobilaziti. Alkohol sam po sebi može oštetiti jetru, a kod osoba koje već imaju steatotičnu bolest jetre dodatni unos može biti posebno nepovoljan. Europske smjernice stoga preporučuju obeshrabrivanje konzumacije alkohola kod MASLD-a.
Ako je masna jetra već dijagnosticirana, količinu alkohola najbolje je razmotriti s liječnikom, osobito ako postoje povišeni jetreni enzimi, upala ili znakovi oštećenja jetre. „Samo jedna čaša“ nije univerzalno pravilo koje vrijedi za svakoga.
Prehrana je važna, ali nije jedini dio terapije
Promjena jelovnika može biti snažan korak, no jetra ne živi odvojeno od ostatka organizma. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti količinu masti u jetri, čak i kada ne dovede odmah do gubitka kilograma.
Zato je za zdravlje jetre korisnije razmišljati o nekoliko povezanih navika: uravnoteženoj prehrani, primjerenim porcijama, redovitom kretanju, postupnom smanjenju viška kilograma i kontroli šećera i masnoća u krvi. Ako su jetreni nalazi povišeni, važno je pratiti ih prema preporuci liječnika, jer sami nalazi ne mogu uvijek pokazati koliko je bolest uznapredovala. Suvremene smjernice preporučuju procjenu rizika od fibroze, odnosno ožiljkavanja jetre, kod osoba s metaboličkim čimbenicima rizika ili trajno povišenim jetrenim enzimima.
Male promjene koje se vide i na nalazima
Kod masne jetre cilj nije pronaći čudotvornu namirnicu, nego rasteretiti metabolizam. Više povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i nezasićenih masti, a manje zaslađenih pića, ultra-prerađene hrane, zasićenih masti i alkohola predstavlja razuman temelj. Ako postoji višak kilograma, postupno smanjenje tjelesne mase može smanjiti količinu masti u jetri i poboljšati njezinu funkciju. Najvažnije je pritom izbjegavati stroge „detoks“ režime i dodatke prehrani na svoju ruku: promjena navika ima čvršće uporište u medicinskim smjernicama.
Izvori: PubMed, National Institutes of Health, Svjetska zdravstvena organizacija
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.