Probava - 15. travnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Darija Vranešić Bender, Vitaminoteka

Kada je potrebna nutritivna potpora?

Standardni i specijalni enteralni pripravci vrijedna su pomoć u liječenju teško oboljelih pacijenata. Znate li kada je potrebna nutritivna potpora bolesniku?

malnutricija, enteralna prehrana, nutritivna potpora, bolesnici

Prema hrvatskim podacima i podacima iz zemalja regije, učestalost pothranjenosti među bolničkom populacijom kreće se od 20 do 50 posto.

Malnutricija ili pothranjenost stanje je organizma u kojem je unos energije i hranjivih tvari manji od njihova utroška pa u određenom razdoblju dovodi do promjena organa i organskih sustava ili promjena pojedinih funkcija.

Prema hrvatskim podacima i podacima iz zemalja regije, učestalost pothranjenosti među bolničkom populacijom kreće se od 20 do 50 posto. Ti podaci podudaraju se s podacima iz Europe i SAD-a. Variraju ovisno o metodi korištenoj za procjenu i populaciji koja se razmatra. Kod bolesnika s gastroenterološkim bolestima te oboljelih od malignih bolesti i gerijatrijskoj populaciji ta je učestalost osobito visoka.

Malnutricija i njezini oblici

Kad se govori o malnutriciji u užem smislu, misli se na pothranjenost. No i pretilost i sarkopenija (gubitak snage i mase mišića), kao i nedostatak jednog ili više mikronutrijenata može se smatrati oblikom nutritivnog poremećaja.

Danas poznajemo različite oblike malnutricije. Neke od njih su proteinsko-energijske malnutricije, sindroma tumorske kaheksije te sarkopenije (progresivnoga gubitka mišićne mase i snage) koju susrećemo kod bolesnika starije životne dobi te kroničnih bolesnika mlađe dobi koji zbog bolesti dugo leže.  

Zašto enteralna prehrana?

Enteralna prehrana nije prikladna samo za pothranjene bolesnike, nego i za sve one bolesnike koji nemaju odgovarajući nutritivni unos te su izloženi malnutriciji. Uvođenjem odgovarajuće nutritivne potpore u shemu liječenja najviše će profitirati teško pothranjeni bolesnici (BMI – indeks tjelesne mase < 16- 18), bolesnici s naglim gubitkom do 20% tjelesne mase, bolesnici s umjerenom slikom pothranjenosti i sistemnim upalnim odgovorom (npr. upala pluća) te bolesnici sa slikom teškog upalnog zbivanja (npr. teška sepsa). Istodobno, velik boljitak donosi nutritivna potpora kod pothranjenih bolesnika kod kojih se planira operativni zahvat.

Bolesnici koji mogu normalno jesti, ali ne jedu (zbog smanjenog apetita ili anoreksije) te bolesnici koji ne jedu iz drugih razloga (nemogućnost ingestije, odnosno unošenja hrane, opstrukcija ili dismotilitet gornjeg probavnog sustava) moraju se razmatrati kao potencijalni kandidati za enteralnu nutritivnu intervenciju.

Prilagođenost pripravaka

Osim standardnih enteralnih pripravaka koji su pogodni za više od 80% bolesnika, postoje i specijalni enteralni pripravci prilagođeni potrebama u posebnim patološkim stanjima.

Nasljedni metabolički poremećaji ili specifične bolesti

Uključuju disfunkciju pojedinog organa, poput akutne i kronične bubrežne insuficijencije, kronične opstruktivne bolesti pluća, bolesti jetre, dekubitalnih ulkusa i kroničnih rana, sarkopenije, tumorske kaheksije, intolerancije glukoze, malapsorpcije i brojnih drugih kliničkih situacija.

Zloćudne bolesti

Uobičajeni protokol za prehranu onkoloških bolesnika uključuje energetski unos od 30 do 35 kcal po kilogramu tjelesne mase na dan, 1 do 2 grama aminokiselina po kilogramu tjelesne mase dnevno, a udio masti treba činiti 30 do 50% ukupnog energetskog unosa.

Novija saznanja o ulozi citokina u razvoju kaheksije te sposobnosti omega-3 eikozapentaenske masne kiseline (EPA) u blokadi aktivnosti citokina postavila su temelj za uvođenje dodataka omega-3 masnih kiselina u prehranu onkoloških bolesnika.

Prema smjernicama za liječenje tumorske kaheksije, već u stadiju prekaheksije indicirana je primjena 2 do 2,2 grama omega-3 masnih kiselina, točnije eikozapentaenske masne kiseline (EPA) i 800 mg megestrol-acetata na dan u trajanju od barem osam tjedana. Ta potporna terapija propisuje se u svrhu prevencije i suzbijanja neželjenoga gubitka tjelesne mase izazvanog kompleksnim metaboličkim zbivanjima zbog maligne bolesti.

Primjena EPA kao farmakonutrijenta potvrđena je brojnim kliničkim studijama. Provodi se prije i tijekom aktivne onkološke terapije putem oralno primijenjenih enteralnih pripravaka, odnosno hrane za posebne medicinske potrebe, a pod liječničkim nadzorom i uz preporuku bolničkog specijalista.

Starije osobe sa sarkopenijom

Enteralna prehrana namijenjena ovoj skupini odlikuje se povišenim udjelom proteina te dodatkom farmakonutrijenata bitnih u starijoj dobi – povišene doze vitamina D, umjerene količine kalcija i visoke doze anaboličke aminokiseline leucina podrijetlom iz proteina sirutke. Takav sastav čini spomenute enteralne pripravke posebno pogodnima za primjenu kod osoba starije dobi s malnutricijom, sarkopenijom, sarkopenijskom pretilosti, krhkosti (eng. frailty), osteopenijom i osteoporozom.

Enteralna prehrana: Hranjivi tekući pripravci za posebne potrebe

Pripravci za prehranu bolesnika posebno su kategorizirana hrana koju nazivamo hrana za posebne medicinske potrebe. Što trebamo znati o...

SAZNAJTE VIŠE

Vlakna za dobru probavu

Pripravci s dodatkom vlakana koriste se radi održavanja odgovarajućeg ritma probave, posebice radi prevencije konstipacije kod pacijenata na dugotrajnoj enteralnoj prehrani te prevencije proljeva kod pacijenata na kratkotrajnoj enteralnoj prehrani. Pripravci s vlaknima obično sadrže 5 do 23 g/L vlakana pa potpuna enteralna prehrana može zadovoljiti dnevno preporučeni unos od 25 do 38 grama vlakana.

Enteralni pripravci obogaćeni mješavinom netopivih i topivih vlakana imaju važno mjesto u nutritivnoj terapiji brojnih bolesnika. Primijenjeni oralnim putem ili pomoću sonde enteralni pripravci osiguravaju dragocjen dodatni unos vlakana koja podržavaju funkciju probavnog sustava i imaju dodatne povoljne učinke na regulaciju glikemije, lipidnog profila te imunosnu funkciju.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama