Probava - 28. kolovoza 2019.
AUTOR ČLANKA - Ana Dimova, dr.med., specijalist opće kirurgije i subspecijalist digestivne/abdominalne kirurgije, Poliklinika Lacić

Kako izgleda proktološki pregled i koliko ga je često potrebno obavljati?

Iako su uz njega često vezane nejasnoće, nelagoda ili čak sram, proktološki pregled većini nas bit će potreban barem jednom tijekom života

proktološki pregled gdje liječnik drži anoskop u ruci

Unatoč nelagodi koju izaziva, ne postoji objektivan razlog za izbjegavanje proktološkog pregleda, a bolesnici se lakše rješavaju razloga za njegovo odgađanje ili izbjegavanje kad su jasnije upoznati s istim.

Najprije je važno odgovoriti na pitanje KADA OTIĆI NA PROKTOLOŠKI PREGLED?

Najjednostavnije rečeno, većinu razloga za proktološki pregled čine proktološke tegobe, odnosno simptomi u vidu krvarenja (povremenog ili svakodnevnog), svrbeža analne regije, bolova ili izražene nelagode pri obavljanju velike nužde, sluzave ili sukrvave primjese na stolici, kao i promjene u kalibru stolice.

Puno rjeđi razlozi za proktološki pregled su abnormalnosti nalaza testa obavljenog u sklopu Nacionalnog programa prevencije raka debelog crijeva (pozitivan test na okultno krvarenje iz stolice).

Najrjeđi slučaj su potrebe za ovim pregledom kod bolesnika koji nemaju simptome, no postoji obiteljska povijest bolesti. Naime, kod osoba čije su obitelji opterećene raširenom pojavnosti bolesti poput zloćudnih tumora debelog crijeva ili upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis) moraju se obavljati preventivni proktološki pregledi. Ako nakon konzultacije s obiteljskim liječnikom postoje nejasnoće, nesigurnost bolesnika ili pak jasan stav obiteljskog liječnika da je potrebno mišljenje specijalista za proktološku problematiku (većinom subspecijalisti abdominalne kirurgije koji se uže bave ovim područjem), svakako je potrebno posjetiti proktologa.

Iduće pitanje na koje je važno odgovoriti jest: KAKO IZGLEDA PROKTOLOŠKI PREGLED?

Kao i većina specijalističkih pregleda različitih struka, proktološki pregled sastoji se od dva dijela. Prvi dio, kojeg nazivamo “anamneza”, čini razgovor liječnika i pacijenta. Liječnik postavlja pitanja o osobnoj i obiteljskoj povijesti bolesti, vremenu pojavnosti i karakteristikama subjektivnih tegoba pacijenta, utjecaju na kvalitetu života, te druga usmjerena pitanja koja olakšavaju put k dijagnozi, a time i liječenju bolesnika. U ovom se dijelu pregleda analizira i sva eventualno postojeća medicinska dokumentacija.

U drugom dijelu pregleda (kojeg nazivamo “fizikalni pregled”), utvrđuju se objektivni znakovi eventualne bolesti, promjene organa dostupnih pregledu te druga odstupanja od normalnog nalaza ili se pak potvrđuje nedostatak golim okom vidljivih promjena. Ovaj dio pregleda, odnosno proktološki pregled u užem smislu, obavlja se na takozvanom proktološkom stolu za pregled bolesnika, na koji se bolesnik zapravo samo naginje, savijajući se u kukovima dok stoji, tijelom prema naprijed. Liječnik pritom najprije vizualno pregledava područje anusa i oko njega te bilježi eventualne promjene kože i/ili sluznice (najčešće prolabirajući hemoroidi, ranice – fisure, ožiljci od prethodnih zahvata i slično).

Potom, nakon najave, liječnik u rukavicama i s podmazujućom masti na prstu, obavlja kažiprstom pregled završnog dijela debelog crijeva. Važno je da bolesnik jasno i bez srama odgovori liječniku boli li ga taj dio pregleda boli ili samo osjeća umjerenu nelagodu, odnosno kojeg intenziteta su tegobe.

Anoskop

Osim bolesnikovih tegoba, liječnik bilježi i pokušava napipati je li išta različito od normalne anatomije završnog debelog crijeva. On pipa cijeli opseg područja dostupnog pregledu prstom. Ako je potrebno, liječnik uvodi podmazani kratki anoskop. To je metalni ili plastični cilindar kroz kojeg, uz pomoć dodatnog svjetla, može nadopuniti vizualni pregled završnog dijela debelog crijeva. Ovaj pregled ne donosi jaču nelagodu ili bolnost, kao i pregled prstom.

I konačno, po vađenju prsta, liječnik bilježi primjese na rukavici, jesu li one uredne (smeđa stolica) ili postoje određene (patološke) primjese poput svježe ili stare krvi i/ili sluzi. Uzimajući u obzir oba dijela pregleda, postavlja se dijagnoza te razrađuje terapijski plan ili se pak postavlja indikacija za daljnjom dijagnostičkom obradom (npr. kolonoskopija, MSCT, MRI, pasaža ili irigografija crijeva, itd.) u slučajevima kad samim pregledom nije moguće sa sigurnošću postaviti dijagnozu.

Reagirajte na vrijeme: Neka vam godišnji odmor ne kvare probavne smetnje!

Svako godišnje doba ima svoje ljepote, ali i svoje lošije strane. Osim tipično sezonskih zdravstvenih problema poput gripe zimi...

SAZNAJTE VIŠE

Pregledi i kontrole

Što se tiče učestalosti daljnjih pregleda i kontrola, one ovise o individualnoj situaciji i stanju bolesnika te se sukladno tome i dogovaraju. Posljednje, ali ne i manje važno, treba napomenuti da proktološki pregled uobičajeno ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu bolesnika, kao što je čišćenje crijeva, već su dovoljne osnove mjere osobne higijene.

Zaista, većina bolesnika odlazi s proktološkog pregleda s dojmom kako su njihovi strah i sram bili neutemeljeni.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama