Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiSkriveni razlozi teškoća u govoru: uloga bolesti uha, nosa i grla
Teškoće u govoru u dječjoj dobi relativno su česte i procjenjuje se da se javljaju kod oko 10% djece, osobito u predškolskom razdoblju kada se govor najintenzivnije razvija. Roditelji tada najčešće primjećuju nepravilnosti poput otežanog izgovora pojedinih glasova, slabije razumljivog govora ili promjena u kvaliteti glasa. Budući da razvoj govora uvelike ovisi o sluhu i pravilnoj funkciji govornih organa, bolesti uha, grla i nosa često su jedan od mogućih uzroka.
- Teškoće u govoru i njihova povezanost s ORL sustavom
- Kako nastaje govor i zašto je ORL područje važno?
- Povećane mandule i „treća mandula“
- Alergije i disanje na usta
- Jača oštećenja sluha
- Pokretljivost jezika i usana
- Strukturne anomalije usne šupljine i nepca
- Promuklost u dječjoj dobi
- Rana procjena je ključna
Teškoće u govoru i njihova povezanost s ORL sustavom
Govor se usvaja slušanjem, a njegov razvoj ovisi o urednoj funkciji više struktura. Glas nastaje titranjem glasnica u grkljanu, oblikuje se pokretima jezika, usana i nepca, dok rezonancija ždrijela i nosa određuje njegovu boju.
Zbog toga svaka promjena koja utječe na sluh, disanje kroz nos ili pokretljivost govornih organa može doprinijeti nastanku teškoća u govoru. Iako su ORL bolesti čest uzrok, važno je naglasiti da nisu uvijek jedini čimbenik koji utječe na govorni razvoj.
Ne odgađajte posjet logopedu, teškoće s govorom treba rješavati na vrijeme
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kako nastaje govor i zašto je ORL područje važno?
Govor se usvaja slušanjem. Glas nastaje u grkljanu titranjem glasnica, oblikuje se u usnoj šupljini pomicanjem jezika, usana i nepca, dok boja glasa ovisi o rezonanciji ždrijela i nosa.
Zbog toga svako stanje koje utječe na sluh, prohodnost nosa, pokretljivost jezika ili strukturu nepca može imati posljedice na razvoj govora, ponekad opravdano, a ponekad se uzrok nalazi izvan ORL područja.
Povećane mandule i „treća mandula“
Najčešće bolesti u dječjoj dobi su upale sluznice i limfnog tkiva ždrijela, uključujući upale krajnika (mandula). U akutnoj fazi uzrokuju bol, ali ponavljane upale mogu dovesti i do povećanja limfnog tkiva.
Posebno je značajna povećana tzv. treća mandula (adenoid) u nosnom dijelu ždrijela. Ona može:
- zatvarati stražnje otvore nosa
- otežavati disanje na nos
- ometati ventilaciju srednjeg uha preko Eustahijeve tube
Posljedica ovakvog stanja je nemogućnost disanja na nos, ali i moguća dugotrajna začepljenost uha radi prisustva tekućine u srednjem uhu, što dovodi do nagluhosti koja je svakako nepovoljan faktor za razvoj govora.
Slično stanje može biti izazivano i alergijskom upalom kod djece koja su preosjetljiva na inhalacijske antigene, ali se kod njih uz teže disanje na nos javljaju i drugi simptomi poput curenja i svrbeža nosa, te kihanja. Ovako nastale nagluhosti obično spadaju u kategoriju lakših i mogu se uspješno liječiti konzervativno lijekovima i lokalno sprejevima za nos koji moraju biti specifično prilagođeni tipu bolesti. Ako to nije dovoljno, kirurško uklanjanje mandula i po potrebi postavljanje ventilacijskih cjevčica u uhu najčešće dovodi do poboljšanja sluha.
Alergije i disanje na usta
Kod djece s alergijskim rinitisom prisutni su simptomi poput:
- otežanog disanja na nos
- curenja nosa
- svrbeža
- učestalog kihanja
Dugotrajno disanje na usta mijenja položaj jezika i usana te može utjecati na artikulaciju. Također, šupljine ispunjene limfnim tkivom ne rezoniraju kao one ispunjene zrakom, zbog čega glas može dobiti karakterističan nazalni prizvuk.
Jača oštećenja sluha
Teža oštećenja sluha najčešće su prirođena ili nastaju oštećenjem osjetnih stanica unutarnjeg uha u ranom djetinjstvu.
U tim slučajevima sluh je primarni uzrok slabijeg razvoja govora i zahtijeva što raniju dijagnostiku i intervenciju, jer je rana rehabilitacija ključna za uspješan govorni razvoj.
Pokretljivost jezika i usana
Za pravilan izgovor potrebna je dobra koordinacija mišića jezika i usana. Postoje stanja neurološkog ili neuromotornog podrijetla koja uzrokuju slabiju pokretljivost i koordinaciju, što dovodi do sporog ili nepravilnog izgovora glasova.
Kratki jezični frenulum (nabor sluznice koji povezuje donji dio jezika s bazom usne šupljine) ponekad se navodi kao uzrok govornih teškoća, no odluku o potrebi zahvata treba prepustiti stručnjaku, jer frenulum često nije glavni razlog artikulacijskih smetnji.
Strukturne anomalije usne šupljine i nepca
Prirođene anomalije poput rascjepa nepca značajno utječu na govor, osobito ako su zahvaćeni meko i tvrdo nepce, a ponekad i usnica.
Osim što utječu na artikulaciju i rezonanciju, mogu uzrokovati poteškoće s hranjenjem i češće probleme sa sluhom. Kirurška korekcija, kada je moguća, provodi se već tijekom prve godine života.
Promuklost u dječjoj dobi
Promuklost je kod djece često funkcionalne prirode i povezana je s pretjeranim naporom glasnica – vikanjem, nadglasavanjem, glasnim pjevanjem ili imitiranjem akcijskih junaka.
Rizik je veći ako je sluznica već oslabljena infekcijom ili alergijom. U tim situacijama važna je edukacija o pravilnoj uporabi glasa.
Ipak, postoje i ozbiljnija stanja poput papilomatoze grkljana, paralize glasnica ili laringealne membrane. Ona, osim promjene glasa, često uzrokuju i druge simptome, posebno smetnje disanja, te zahtijevaju specijalističko i ponekad kirurško liječenje.
Rana procjena je ključna
Govorne teškoće u dječjoj dobi često imaju više uzroka, a bolesti uha, grla i nosa samo su jedan dio moguće slike. Pravodobna procjena sluha, disanja i građe govornih organa omogućuje rano prepoznavanje problema i odgovarajuće liječenje.
Rana intervencija, multidisciplinarni pristup i suradnja roditelja i stručnjaka najvažniji su koraci prema uspješnom razvoju govora i komunikacije.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.