Može li se gubitak sluha spriječiti: Što kaže moderna medicina

Koliko je gubitak sluha čest?

Epidemiološki podaci pokazuju da oštećenje sluha pogađa 30 do 35% osoba u dobi između 65 i 75 godina. Taj se udio dodatno povećava s godinama. Među starijima od 75 godina čak 40 do 50% ima određeni stupanj oštećenja sluha, dok u dobi od 90 godina gotovo svi bilježe slabiji sluh.

Simptomi se najčešće razvijaju postupno, pa ih okolina često primijeti prije same osobe. U početku se javlja slabija razumljivost govora, osobito visokih tonova, a komunikacija postaje otežana u bučnom okruženju ili kada više osoba govori istovremeno.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Gubitak sluha nije jednak za sve

Važno je naglasiti da se gubitak sluha ne razvija kod svih osoba jednako. Na njegov tijek utječu brojni čimbenici, uključujući način života, izloženost štetnim utjecajima i opće zdravstveno stanje. Upravo zato preventivne mjere i rana intervencija imaju ključnu ulogu u očuvanju sluha.

Edukacija o rizicima i pravovremeno reagiranje na prve simptome mogu značajno ublažiti posljedice, a ponekad i usporiti napredovanje oštećenja.

Buka kao vodeći uzrok oštećenja sluha

Najčešći uzrok gubitka sluha koji se može spriječiti jest dugotrajna izloženost buci. Zvukovi jači od 85 decibela mogu trajno oštetiti osjetne stanice u unutarnjem uhu. Takva razina buke često je prisutna na radnim mjestima, ali i u svakodnevnim situacijama.

Iako buku strojeva ili prometa često doživljavamo kao neugodu, postoji i druga strana problema – ugodni, ali glasni zvukovi, poput glazbe. Slušanje glazbe putem slušalica, osobito kod mladih, može predstavljati značajan rizik jer se često odvija bez kontrole glasnoće.

Oštećenje sluha uzrokovano bukom često je praćeno i tinitusom, odnosno zujanjem u ušima, što mnogim osobama predstavlja dodatni izvor nelagode.

Lijekovi i njihov utjecaj na sluh

Određeni lijekovi mogu imati štetan učinak na sluh, odnosno biti ototoksični. Među njima su neki antibiotici, osobito iz skupine aminoglikozida, koji se zato koriste obično samo kao lokalni pripravci, npr. na koži (u tom slučaju neće doći do osjetnih stanica u uhu) ili za liječenje težih bolničkih infekcija. Rizik je veći kod osoba s genetskom predispozicijom ili oštećenjem bubrega.

Među drugim potencijalno ototoksičnim lijekovima valja spomenuti kemoterapeutike, neki od najučinkovitijih lijekova protiv raka nažalost su vrlo agresivni prema sluhu. Često uzrokuju trajni, obostrani gubitak sluha na visokim frekvencijama. Radi toga pacijenti obično prolaze redovite audiološke kontrole.

Salicilati i nesteroidni protuupalni lijekovi (Aspirin, Ibuprofen) široko su dostupni bez recepta, pa je potrebno paziti na doziranje. Najčešće uzrokuju tinitus (zujanje u ušima), a simptomi obično nestaju nakon što se prestane s uzimanjem lijeka.

Uloga kroničnih bolesti

Kronične bolesti poput povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti mogu dugoročno utjecati na zdravlje sluha. Ove bolesti oštećuju krvne žile i smanjuju protok krvi, što može negativno djelovati na osjetljive strukture unutarnjeg uha.

Dobra kontrola osnovnih bolesti, uključujući regulaciju krvnog tlaka i razine šećera u krvi, važan je korak u prevenciji gubitka sluha.

Genetika i nove terapijske mogućnosti

Genetski čimbenici imaju značajnu ulogu u razvoju oštećenja sluha, kako u dječjoj dobi, tako i kasnije u životu. Moderna medicina danas omogućuje genetsko testiranje kojim se mogu otkriti određene mutacije i procijeniti rizik od progresije bolesti.

Posebno obećavajuća su istraživanja u području genske terapije. Cilj takvih terapija jest „popraviti“ oštećeni gen prije nego što dođe do trajnog oštećenja slušnih stanica, što je uspjelo skupini znanstvenika kod djece s mutacijom OTOF gena, pomoću injekcije virusa koji prenosi ispravnu kopiju gena u pužnicu, što je pokušaj liječenja biološkog uzroka oštećenja. Iako su takvi postupci još uvijek u fazi kliničkih ispitivanja, prvi rezultati daju nadu za budućnost.

Važno je naglasiti da genetika nije jedini čimbenik. Okolišni utjecaji poput buke i izloženosti toksinima mogu značajno utjecati na to hoće li se genetska predispozicija razviti u stvarni problem.

Kako zaštititi sluh u svakodnevnom životu?

Prevencija gubitka sluha uvelike ovisi o svakodnevnim navikama i svjesnosti o rizicima:

• izbjegavanje dugotrajne izloženosti buci i korištenje zaštite za sluh u rizičnim okruženjima
• umjereno korištenje slušalica uz kontrolu glasnoće
• pravilno uzimanje lijekova i konzultacija s liječnikom
• redovita kontrola kroničnih bolesti
• pravovremeni pregledi sluha, osobito kod osoba s povećanim rizikom

Otorinolaringologija

Možemo li vježbati sluh i kako?

Sluh se može očuvati

Iako je starenje prirodan proces koji nosi određene promjene, gubitak sluha nije nužno neizbježan niti jednak kod svih. Brojni čimbenici koji utječu na zdravlje sluha nalaze se pod našom kontrolom, što otvara prostor za prevenciju i pravovremeno djelovanje.

Razvijanjem zdravih navika, smanjenjem izloženosti štetnim utjecajima i korištenjem suvremenih medicinskih mogućnosti, moguće je značajno očuvati kvalitetu sluha i time unaprijediti ukupnu kvalitetu života.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI