Najčešće pogreške koje dugoročno oštećuju sluh
Svake godine 3. ožujka obilježava se Svjetski dan sluha, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja sluha i prevencije njegova oštećenja. Sluh je jedno od najvažnijih osjetila, a njegov gubitak često se razvija tiho i postupno.
Mnogi tek s vremenom primijete da pojačavaju televizor više nego prije ili da često traže sugovornike da ponove rečeno. Upravo zato prevencija, rano prepoznavanje i pravodobno liječenje imaju ključnu ulogu u očuvanju kvalitete života.
Prema statističkim podacima, 17 % (oko 50 milijuna) Amerikanaca prijavljuje određeni stupanj gubitka sluha. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da 360 milijuna ljudi u svijetu ima onesposobljavajući gubitak sluha, uključujući 328 milijuna odraslih i 32 milijuna djece. Invaliditet se definira kao gubitak sluha veći od 40 dB u bolje čujućem uhu kod odraslih te veći od 30 dB kod djece.
Što uzrokuje gubitak sluha?
Gubitak sluha može biti prirođen ili stečen, jednostran ili obostran. Češći je stečeni oblik. Učestalost nagluhosti raste s dobi, osobito nakon 65. godine života.
Na razvoj nagluhosti utječu brojni čimbenici. Genetika ima značajnu ulogu, a do 50 % bolesnika ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Važno je i kardiovaskularno zdravlje, na koje utječu pušenje i dijabetes. Dodatni rizični čimbenici su izloženost buci, primjena ototoksičnih lijekova te različite bolesti uha.
Posljedice oslabljenog sluha
Postoji značajan psihosocijalni utjecaj oslabljenog sluha. S napredovanjem bolesti javljaju se poteškoće u razlikovanju govora i razumijevanju riječi. Pacijenti imaju poteškoće sudjelovanja u razgovoru u prepunom restoranu ili razumijevanja poante viceva na obiteljskom okupljanju.
Iako se to može činiti beznačajnim, kod mnogih osoba izaziva frustraciju i povlačenje iz društvenih aktivnosti. S vremenom može doći do smanjene autonomije, socijalne izolacije pa čak i depresije. U literaturi se već desetljećima opisuje i povezanost između gubitka sluha povezanog sa starenjem i demencije.
Nagluhost je stoga značajan javnozdravstveni problem, a s porastom udjela starijeg stanovništva očekuje se i porast broja oboljelih.
Najčešće pogreške koje oštećuju sluh
Ključ prevencije je izbjegavanje čimbenika koji potiču ili ubrzavaju oštećenje sluha. Neliječene ili ponavljane upale uha mogu dovesti do trajnih oštećenja bubnjića i srednjeg uha. Bol, iscjedak iz uha ili naglo slabljenje sluha uvijek su razlog za pregled otorinolaringologa.
Ototoksine (aminoglikozidi, kemoterapija, diuretici i salicilati u visokim dozama) treba izbjegavati kad god je to moguće. Potencijalne druge bolesti (dijabetes, srčano žilne bolesti, pušenje, konzumacija alkohola) koje doprinose tome, treba aktivno liječiti kako bi se spriječilo potencijalno oštećenje sluha.
Također je važno liječiti kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti te prestati pušiti i ograničiti konzumaciju alkohola.
Česta pogreška je korištenje štapića za uši. Oni ne čiste uho, već guraju cerumen dublje u zvukovod. Posljedica može biti začepljenje, upala ili oštećenje bubnjića. Uho se u pravilu samo čisti, a dovoljno je oprati vanjski dio uške.
Izloženost buci jedan je od glavnih uzroka oštećenja sluha. Pretjeranu buku treba izbjegavati. Ako je izloženost neizbježna, primjerice zbog posla, potrebno je koristiti zaštitu. Čepići za uši mogu smanjiti razinu buke za 15 do 25 dB, a štitnici za uši za 20 do 30 dB. Osobama koje su profesionalno izložene buci, poput glazbenika, učitelja glazbe ili tonskih inženjera, preporučuju se visokokvalitetni, prilagođeni čepići koji smanjuju glasnoću, ali zadržavaju prirodnu kvalitetu zvuka.
Šum u uhu često je prvi znak oštećenja slušnih stanica. Posebno je važno javiti se liječniku ako je šum jednostran, naglo nastao ili praćen pogoršanjem sluha.
Dijagnostika i liječenje
Oštećenje sluha potvrđuje se snimanjem sluha, odnosno tonskom audiometrijom. Ovisno o stupnju oštećenja, liječenje može uključivati primjenu slušnih pomagala, ugradnju uređaja za pojačavanje zvuka ili ugradnju umjetne pužnice.
Očuvanje sluha počinje danas
Gubitak sluha često je postupno i neprimjetno stanje, ali njegove posljedice mogu biti dalekosežne. Pravodobno liječenje bolesti uha, izbjegavanje buke i štetnih navika te redoviti pregledi ključni su za očuvanje sluha. Male promjene u svakodnevnim navikama danas, mogu značiti bolji sluh za 10, 20 ili 30 godina.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.