Parodontitis: Tihi krivac za gubitak zuba koji često ne boli

Što je parodontitis?

Parodontitis je bolest koja zahvaća potporna tkiva zuba, uključujući zubno meso, parodontni ligament, cement korijena i alveolarnu kost. Najčešće se razvija iz neliječenog gingivitisa, odnosno upale zubnog mesa.

Dok je kod gingivitisa upala ograničena na površinska tkiva i može se potpuno izliječiti, kod parodontitisa dolazi do oštećenja dubljih struktura. Kada jednom nastupi gubitak kosti, organizam više ne može spontano obnoviti izgubljena tkiva u njihovu izvornom obliku. Zbog toga je rano otkrivanje bolesti iznimno važno.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako nastaje parodontitis?

Temeljni uzrok parodontitisa jest bakterijski biofilm, odnosno dentalni plak koji se svakodnevno stvara na površini zuba. Ako se ne uklanja redovito, plak s vremenom sazrijeva, mijenja sastav i postaje biološki agresivniji. Mineralizacijom nastaje zubni kamenac, čija hrapava površina dodatno pogoduje nakupljanju bakterija. Ipak, suvremena parodontologija danas jasno pokazuje da sama prisutnost bakterija nije dovoljna za razvoj bolesti. Ključnu ulogu ima i imunološki odgovor organizma.

Uloga imunološkog sustava

Ključnu ulogu ima i reakcija organizma na bakterije.

Kod pojedinih osoba obrambeni sustav reagira izraženije i dugotrajnije, što rezultira kroničnom upalom i postupnim razaranjem vlastitih tkiva. Na mikroskopskoj razini aktiviraju se upalni medijatori i enzimi koji razgrađuju kolagenska vlakna i alveolarnu kost. Posljedica su parodontni džepovi — prostori između zuba i zubnog mesa u kojima se bakterije još lakše zadržavaju i razmnožavaju. Kako bolest napreduje, zubi postupno gube potporu, postaju pomični, a u uznapredovalim stadijima može doći i do njihova gubitka.

Simptomi parodontitisa koje ne treba ignorirati

Jedan od razloga zbog kojih parodontitis često ostaje neprepoznat jest izostanak boli. Za razliku od karijesa ili akutnih upala zuba, parodontitis u pravilu ne uzrokuje intenzivne simptome u ranim fazama. Pacijenti najčešće primjećuju krvarenje tijekom četkanja zuba, otečenost zubnog mesa, neugodan zadah ili povlačenje gingive. Ponekad se pojavljuju razmaci između zuba koji ranije nisu postojali ili osjećaj da zagriz više „nije isti”. Klimavost zuba obično je znak uznapredovalije bolesti.

Tko ima povećan rizik od razvoja parodontitisa?

Parodontitis je jedna od najčešćih kroničnih bolesti odrasle populacije. Rizik razvoja raste s dobi, ali bolest se može javiti i kod mlađih osoba.

Najvažniji čimbenici rizika

• pušenje
• dijabetes
• genetska predispozicija
• kronični stres
• hormonalni poremećaji
• određeni lijekovi koji utječu na stanje zubnog mesa i imunološki odgovor

Pušenje se smatra jednim od najvažnijih čimbenika rizika. Kod pušača bolest često napreduje brže, a simptomi mogu biti manje izraženi zbog promjena u mikrocirkulaciji zubnog mesa. Zbog toga krvarenje, koje je inače jedan od prvih znakova upale, može izostati unatoč značajnom oštećenju tkiva.

Parodontitis i opće zdravlje

Posljednjih godina sve se više istražuje povezanost parodontitisa s općim zdravstvenim stanjem. Kronična upala u usnoj šupljini povezuje se s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti, lošijom regulacijom dijabetesa i određenim komplikacijama u trudnoći. Smatra se da bakterije i upalni medijatori iz parodontnih džepova mogu dospjeti u krvotok i sudjelovati u sustavnim upalnim procesima. Iako se parodontitis ne smatra izravnim uzrokom tih bolesti, oralno zdravlje danas se promatra kao važan dio ukupnog zdravlja organizma.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza parodontitisa postavlja se parodontološkim pregledom, koji je detaljniji od standardnog stomatološkog pregleda. Tijekom pregleda procjenjuje se stanje zubnog mesa, prisutnost krvarenja, količina plaka i zubnog kamenca te eventualna pomičnost zuba. Posebnom parodontnom sondom mjeri se dubina prostora između zuba i gingive kako bi se utvrdila prisutnost parodontnih džepova. Važan dio dijagnostike su i rendgenske snimke koje pokazuju stupanj gubitka alveolarne kosti. Pacijente često iznenadi koliko je parodontološki pregled detaljan. Osim samih zuba i zubnog mesa, procjenjuju se i navike oralne higijene, prisutnost rizičnih čimbenika te brzina napredovanja bolesti. Cilj nije samo potvrditi dijagnozu, nego i procijeniti koliko je bolest aktivna i kakva je dugoročna prognoza.

Liječenje parodontitisa

Liječenje parodontitisa provodi se postupno i zahtijeva suradnju pacijenta. Prvi korak terapije obično uključuje uklanjanje zubnog kamenca i bakterijskog biofilma iznad i ispod razine zubnog mesa. Površina korijena zuba detaljno se čisti kako bi se smanjila količina bakterija i omogućilo cijeljenje tkiva. Kod većine pacijenata upravo ta faza donosi značajno smanjenje krvarenja i upale.

Nakon početne terapije slijedi kontrolni pregled na kojem se procjenjuje odgovor tkiva na liječenje. Ako su parodontni džepovi i dalje duboki ili postoje područja u kojima upala perzistira, ponekad su potrebni dodatni kirurški zahvati. Cilj takvih postupaka nije samo „čišćenje”, nego stvaranje uvjeta u kojima pacijent dugoročno može održavati stabilno stanje.

Važno je razumjeti da se parodontitis ne liječi jednokratno. Riječ je o kroničnoj bolesti koja zahtijeva redovite kontrole i trajno održavanje oralne higijene. Nakon završetka aktivne terapije većina pacijenata uključuje se u program potpornog parodontološkog liječenja, što podrazumijeva redovite profesionalne kontrole i održavanje svakih nekoliko mjeseci. Upravo je ta faza jedan od ključnih razloga dugoročnog uspjeha terapije.

Težina bolesti ne prati uvijek simptome

Zanimljivo je da težina simptoma ne mora uvijek odgovarati težini bolesti. Neki pacijenti s izraženim gubitkom kosti imaju vrlo malo simptoma, dok drugi razvijaju jaču upalnu reakciju već u ranijim fazama. Upravo zato izostanak boli ne znači nužno da su zubno meso i potporna tkiva zdravi.

Oralno zdravlje

Gingivitis: Prvi znak upozorenja koji ne smijemo ignorirati

Zdravlje zubnog mesa temelj je zdravog osmijeha

U suvremenoj medicini parodontitis se više ne smatra isključivo stomatološkim problemom. Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti koja može imati šire posljedice za organizam i značajno utjecati na kvalitetu života. Pravodobna dijagnoza, redoviti pregledi i dosljedna oralna higijena i dalje ostaju najvažniji čimbenici u kontroli bolesti.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI