Što su to pneumokokne infekcije i kako se zaštititi?

Streptococcus pneumoniae (pneumokok) je najčešći uzročnik bakterijske upale pluća. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, najčešće među djecom vrtićkog uzrasta, no može biti vrlo opasna i za starije osobe koje su u čestom kontaktu s djecom, pogotovo kad je riječ o upali pluća. Pneumokok je kuglasta bakterija koja ima kapsulu koja ju štiti od našeg imunološkog sustava. Prema podjedinicama kapsule razlikujemo više od 90 podtipova ili serotipova pneumokoka.

Ova bakterija je često prisutna na sluznici nosa zdrave djece koja nemaju nikakvih simptoma. Prenosi se dodirom i kapljičnim putem. Važan je i čest uzročnik bolesti u svim dobnim skupinama.

Tko se može zaraziti?

Zaraziti se može bilo tko, naročito mala djeca, osobe starije od 65 godina, kao i bolesnici s bolestima srca, pluća i bubrega, dijabetičari, alkoholičari i osobe koje boluju od malignih bolesti.

Zašto cijepiti?

Najčešći oblik pneumokokne bolesti kod odraslih je upala pluća, a pneumokok je najčešći uzročnik upala pluća zbog kojih se odrasle osobe hospitaliziraju. Teški oblici bolesti, nerijetko i sa smrtnim ishodom, najčešće se pojavljuju kod starijih osoba i u male djece te u bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom. Uglavnom su povezani s prodorom pneumokoka u krv što nazivamo bakterijemijom. Takve oblike bolesti, koji su posljedica prodora bakterije u krv nazivamo invazivne pneumokokne bolesti  (npr. bakterijski meningitis). Infekcije kod kojih ne dolazi do prodora bakterije u krv nazivamo neinvazivnim pneumokoknim bolestima i to je u odrasloj dobi najčešće upala pluća.

S obzirom na to da neki podtipovi pneumokoka pokazuju visoki stupanj otpornosti na antibiotike, stručnjaci preporučuju prevenciju u obliku cijepljenja protiv pneumokoka što se pokazalo vrlo učinkovitim u sprječavanju pneumokoknih bolesti.

Koja su cjepiva dostupna?

Dostupne su dvije vrste cjepiva koje pomažu u prevenciji pneumokoknih bolesti:

• Pneumokokno konjugirano cjepivo
• Pneumokokno polisaharidno cjepivo

Za koga je preporučeno cijepljenje?

Studije provedene na velikom broju odraslih osoba starijih od 65 godina, pokazale su da je cijepljenje konjugiranim pneumokoknim cjepivom učinkovito u sprečavanju invazivne pneumokokne bolesti i upale pluća u odraslih. Cijepljenjem pneumokoknim konjugiranim cjepivom je također smanjen broj osoba koje pneumokok nose na sluznici nosa (kliconoše), a time je smanjena pojavnost invazivnih pneumokoknih bolesti, ne samo kod cijepljenih osoba, već i kod necijepljene djece i odraslih. 

U gotovo svim europskim zemljama uvedeno je redovito cijepljenje pneumokoknim cjepivom za svu djecu. U tablici su navedene indikacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za primjenu konjugiranog pneumokoknog cjepiva u odraslih osoba (visokorizične skupine).

Sad se konjugirano cjepivo koristi i za zaštitu odraslih. Kod odraslih osoba primjenjuje se samo jedna doza konjugiranog cjepiva, a nakon najmanje osam tjedana (imunokompromitirani), odnosno 12 mjeseci (ostali) preporučuje se aplikacija polisaharidnog cjepiva . Za osobe koje su prije cijepljene polisaharidnim cjepivom preporučuje se primjena konjugiranog cjepiva nakon godine dana.

Koje su moguće neželjene reakcije (nuspojave) na cijepljenje?

Oko 50% cijepljenih ima blage reakcije na cijepljenje koje se manifestiraju bolom i crvenilom na mjestu uboda. Navedene reakcije nisu opasne i prolaze bez posljedica.

Vrlo često (≥ 1/10)  javljaju se : zimica; umor; eritem na mjestu primjene injekcije; otvrdnuće/oteklina na mjestu primjene injekcije;

Na ovo se cjepivo, kao i na lijekove, može razviti i alergijska reakcija.

Što ako se javi teška neželjena reakcija?

Izuzetno rijetko može se javiti teška alergijska reakcija (anafilaktička reakcija) koja se manifestira otežanim disanjem, promuklošću, osipom, bljedilom, općom slabošću ili ubrzanim radom srca. Pojava ovih simptoma zahtijeva hitno javljanje nadležnom liječniku.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

Kliknite i preuzmite ebook mag. pharm. Aleksandre Grundler Bencarić „Sve što morate znati o pneumokoku?“