Obiteljsko zdravlje - 5. veljače 2021.
AUTOR ČLANKA - Duje Tomašević, dr. med., spec. obiteljske medicine

Paraliza sna: čest poremećaj spavanja kod mladih ljudi

Poremećaji spavanja sve su raširenija pojava. Među mladim odraslim osobama relativno je često zastrašujuće, ali bezopasno iskustvo poznato kao paraliza sna

poremecaji spavanja paraliza sna

Spavanje je, po svojoj definiciji, periodični privremeni prekid budnosti. Spavanje i budnost se izmjenjuju u 24 satnom periodu, obično prateći izmjenu dana i noći (cirkadijalni ritam). Spavanje ima veliku ulogu u obnovi metabolizma i stabilizaciji procesa pamćenja. Odrasla osoba spava sedam do osam sati, a kroz život se spavanje skraćuje na štetu dubokih faza sna.

8 razloga zbog kojih se ne možete naspavati

Spavanje obično dijelimo na cikluse koji se izmjenjuju prosječno svakih 90 minuta i sastoje se od ortodoksnog i paradoksnog spavanja. Ortodoksno spavanje sastoji se od plitke i duboke faze. Potom slijedi faza paradoksnog ili REM (rapid eye movement) spavanja 5 do 20 minuta na kraju svakog ciklusa. Ime je dobila po brzim pokretima očne jabučice koji se mogu vidjeti kod spavača. U toj fazi sanjamo, ali sna se sjećamo ako se probudimo neposredno nakon REM faze.

Tijekom paradoksnog spavanja mišići koji su pod voljnom kontrolom su paralizirani, vjerojatno kako bi se spriječilo da spavač fizički proživi san. Svi ostali mišići (uključeni u disanje, srčani mišić, glatki mišići drugih unutarnjih organa) rade slično kao u stanju budnosti.

Poremećaji spavanja su sve češći

Poremećaji spavanja postaju sve veći problem i obično se ne prepoznaju na vrijeme. Lijekovi za nesanicu propisuju se prebrzo, a preskaču se i zanemaruju nefarmakološke metode koje mogu znatno poboljšati kvalitetu spavanja.

Nesanica i pretjerana pospanost ubrajaju se u kvantitativne poremećaje spavanja. U drugoj grupi su poremećaji kvalitete sna koji, uz paralizu spavanja, uključuju i noćne more, noćne strahove, mokrenje, hodanje i govorenje u snu te škripanje zubima.

Što je paraliza sna?

Paraliza sna se obično prvi put javlja u adolescenciji, s najvećom učestalošću u 20-im i 30-im godinama života. Epizoda može trajati nekoliko sekundi ili minuta, nije po život opasna, ali većina ljudi je doživljava kao izrazito neugodno iskustvo. Obično se događa neposredno nakon usnivanja ili prije razbuđivanja.

Definira se kao trenutačna nemogućnost osobe da pomiče udove, trup i glavu iako je posve svjesna. Smatra se da nastaje zbog pogreške mozga u usklađivanju između stanja svijesti i paralize voljnih mišića. Osoba je potpuno svjesna, ali zadržava paralizu voljnih mišića koja je svojstvena REM fazi spavanja.

Najčešći simptomi

Najčešći efekti uključuju halucinacije koje mogu biti:

  • vizualne (sjene i svjetlosti, ljudski ili životinjski oblici u sobi),
  • slušne (glasovi, zvuk koraka koji se približavaju) ili
  • taktilne (osjećaj pritiska na prsima i gušenja).

Prevalencija

Ankete iz raznih zemalja pokazuju širok raspon procjena: između 20 i 60% normalne odrasle populacije doživjelo je paralizu sna barem jednom u životu. Oko 5% populacije osjetilo je jedan ili više uznemiravajućih simptoma povezanih s poremećajem.

Uzroci

Psihofiziološke studije potvrdile su da će se napadi vjerojatno dogoditi kada osoba uđe u REM fazu uskoro nakon što je legla, preskačući stadije non-REM spavanja koje se obično odvijaju prije nje.

Ostali faktori koji utječu na paralizu sna su usnivanje ležeći na leđima, osjećaj stresa ili odstupanje od uobičajenog ritma spavanja (zbog noćnog rada, jet lag-a, kofeina ili alkohola).

Primijećeno je da se u nekim obiteljima javlja češće, kao i kod pacijenata koji boluju od narkolepsije (pretjerane dnevne pospanosti).

Može biti simptom fizičkih ili psihičkih bolesti, ali često se javlja i kod zdravih ljudi. 

Savjeti koji mogu pomoći

Ne postoji specifična terapija, ali za sve poremećaje sna vrijedi načelo higijene spavanja.

  • Spavanje treba biti dio ugodne rutine.
  • Soba bi trebala služiti samo za spavanje, bez televizora i sličnih uređaja.
  • Spavati se ide uvijek u isto vrijeme, nakon opuštajuće aktivnosti, toplog tuša, molitve, smirujućeg štiva ili glazbe.
  • Tešku i masnu hranu bi za večeru trebalo izbjegavati, slično kao alkohol, kofein i druge stimulanse.
  • Ujutro se ustaje uvijek u isto vrijeme.
  • Radne aktivnosti tijekom dana obavljaju se u drugom dijelu stana.
Riječ farmaceuta_Poremećaji ritma sna, bolesti

Poremećaji ritma sna povezani su s mnogim bolestima

Na higijenu sna treba itekako ozbiljno paziti jer jer je spavanje iznimno važno za naše zdravlje. Saznajte kako su...

SAZNAJTE VIŠE
  • Kroz dan bi trebalo uključiti vježbanje ili intenzivnu fizičku aktivnost, ali nikako neposredno prije spavanja.
  • Spavanje kroz dan bi trebalo svesti na minimum. Na taj način se prati fiziološki cirkadijalni ritam i prevenira niz poteškoća sa spavanjem.
  • Ako je poremećaj spavanja dio fizičke ili psihičke bolesti, medikamentozna terapija nadograđuje se na osnovne mjere.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button