Nije krivo samo proljeće: što može biti uzrok našeg umora i kada se javiti liječniku?

Ne osjećaju se svi po dolasku proljeća vrckavo poput našeg pjevača koji pjeva „proljeće je, a u meni nemir“. Neki ljudi osjećaju umor u proljeće, a drugi nevezano za godišnja doba.

Umor je vrlo nespecifičan pojam koji se ponekad može riješiti vrlo jednostavno, a u nekim su situacijama potrebne dodatne pretrage, pa na kraju i opet ne otkrijemo uzrok umora. Tada govorimo o kroničnom umoru, a tu dijagnozu ne vole niti pacijenti, a niti liječnici; naime, pacijentu je smanjena kvaliteta života, a mi mu nismo pomogli u rješavanju njegovih tegoba.

Što znači „biti umoran“

Uzroci umora su vrlo različiti, od onih najbanalnijih i lako rješivih, do onih koji su izazvani vrlo ozbiljnom bolešću.

Prije nego što se zabrinete zbog svog osjećaja umora, razmislite o svojim aktivnostima ili promjenama u navikama, primjerice o poremećaju sna, radu intenzivnijem od uobičajenog, stresu i drugom.

Svatko se s vremena na vrijeme osjeća umorno. Ekstremni umor otežava ustajanje ujutro, odlazak na posao, obavljanje uobičajenih aktivnosti te izdržavanje dana. Umor se čini kao da imate neodoljivu potrebu za spavanjem, ali se možda nećete osjećati svježi nakon odmora ili sna.

Prateći simptomi

Umor se često javlja s drugim simptomima, kao što su:

• depresija i nedostatak želje za aktivnostima u kojima ste nekoć uživali,
• poteškoće s koncentracijom ili fokusiranjem,
• vrlo niska energija i motivacija,
• nervoza, tjeskoba i razdražljivost,
• bol u mišićima i
• slabost.

Drugi simptomi umora uključuju:

• umorne oči, noge,
• umor cijelog tijela,
• ukočenost ramena,
• nestrpljivost.

Dok čitate ove simptome vjerojatno ste se barem jednom u životu našli u situaciji da se s njima borite.

U potrazi za uzrokom

I odakle krenuti? Potrebno je javiti se svom liječniku obiteljske medicine sa što više podataka o vašim simptomima, navikama, problemima…. Nakon pregleda, pokušat će se na osnovu pretraga doći do uzroka umora što može biti početak dugog puta – mogućih je uzroka puno, a ponekad se, nažalost, ne otkriju.

Najčešći uzroci umora su oni koje možemo sami izliječiti a to su loše životne navike:

• loša prehrana,
• pretjerana upotreba alkohola,
• ilegalna uporaba droga, stres,
• izgaranje (burnout),
• neaktivan (sjedeći) način života,
• za one koji putuju u druge vremenske zone to je jet lag.

Poremećaj sna, osobito kod osoba koje rade u smjenama, može dovesti do umora, kao i uporaba većine psihijatrijskih lijekova. Antihistaminici (lijekovi protiv alergija) mogu izazvati umor.

Liječenje uzroka umora

Na sreću, najčešći uzroci umora koji se trebaju liječiti lijekovima su:

• slabokrvnost (liječi se davanjem tableta željeza ili injekcija ako ne podnosite tablete) i
• usporen rad štitnjače (nakon obrade se dobiva hormon štitne žlijezde).

Ali postoje i ozbiljniji uzroci umora kao što su:

• astma (koja se liječi lijekovima koji se uzimaju na „pumpicu“ ili „disk“),
• kronična opstruktivna bolest pluća (koja se najčešće javlja kod pušača i koja, unatoč liječenju, može dovesti pacijenta do aparata za kisik),
• popuštanje funkcije srca, jetre ili bubrega.

Umor će izazvati i većina infektivnih bolesti, a uzrok mogu biti i autoimune bolesti kao što su miastenija gravis, reumatoidni artritis, Sjogrenov sindrom, a tu su i zloćudne bolesti.

Mjere samopomoći

Što možete učiniti sami po pitanju umora?

Prije svega, hraniti se zdravo, redovito vježbati, držati se (ako je moguće) ritma odlazaka na spavanje u  isto vrijeme te spavati šest do devet sati (različiti ljudi imaju različitu potrebu za snom). Pokušajte se opustiti nekoliko sati prije spavanja; čitajte ili slušajte glazbu ili podcast, izbjegavajte vijesti, horor filmove, neka vam je soba za spavanje ugodna (ne previše svijetla, bučna ili topla). Prestanite pušiti, u alkoholu uživajte samo u prigodnim situacijama, smanjite količinu kofeina i ne koristite pametne telefone sat vremena prije spavanja.

Kada se javiti liječniku?

Ako sve ovo ne pomogne, morate se javiti liječniku i biti strpljivi ako se odmah ne dođe do definitivne dijagnoze.

Liječniku se javite za savjet ako:

• vaš umor traje duže od nekoliko dana,
• teško vam je otići na posao ili obavljati dnevne aktivnosti,
• ne postoji jasan razlog (kao što je nedavna bolest) za vaš umor,
• javlja se iznenada,
• imate više od 65 godina,
• gubite na težini.

Odmah se javite liječniku ako se uz umor javljaju i drugi simptomi kao što su:

• krv u stolici ili crna stolica,
• krv u urinu,
• kratkoća daha,
• bol u prsima,

• usporen ili ubrzan rad srca,
• glavobolja,
• problemi s vidom,
• slabost miši
• bolovi u trbuhu praćeni mučninom i povraćanjem.

Umor može biti i popratni simptom depresije i/ili psihoze, pa odmah potražite pomoć ako imate misli o ozljeđivanju sebe ili drugih. Pritom uzmite u obzir da psihijatrijska bolest nije sramota – potrebno je liječiti se kako bismo imali čim kvalitetniji život.