Jeste li umorni zbog proljeća ili zbog manjka željeza u krvi?

Umor i manjak koncentracije u današnje su vrijeme vrlo česti simptomi. Suvremen način života brzo nam „prazni baterije“, što zbog stresa, a što zbog nepravilne prehrane, manjka fizičke aktivnosti i, općenito, nezdravih životnih navika.

Posljednjih tjedana spomenute simptome s lakoćom možemo pripisati vremenu i njegovu utjecaju na naše zdravlje i raspoloženje – nagle padove s ljetnih na zimske temperature ne podnose se lako. Nerijetko se u ovo doba godine spominje i takozvani proljetni umor. No je li proljeće doista uzrok našem umoru ili bismo možda trebali provjeriti i krvnu sliku? Možda nam nedostaje željeza?

Što je proljetni umor?

Za početak bi trebalo demistificirati taj sezonski pad energije te odgovoriti na pitanje zašto je nekim ljudima tako teško probuditi se iz „zimskog sna“.

Unatoč tome što se veliki broj osoba žali na proljetni umor, znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći zašto neki prolaze kroz vrlo teško razdoblje početkom proljeća osjećajući ne samo umor, već i nezainteresiranost, dok ima onih koji postaju čak i depresivni.

Možda je tomu razlog i način života tijekom zime, kad uglavnom boravimo u kući, ne krećemo se dovoljno, a prehrana nam je siromašna sezonskim svježim voćem i povrćem. I dani koji su kratki doprinose našem usporenom dnevnom ritmu tijekom zime.

Što se to događa s našim tijelom da tako reagiramo u proljeće? Kad zatopli, naše krvne žile se šire i krvni tlak pada. To može rezultirati umorom ili problemima s cirkulacijom.

Štoviše, u proljeće se i naša hormonska ravnoteža poremeti: u mračnim zimskim mjesecima dolazi do povećanja koncentracije melatonina (hormona sna) u krvi, dok istovremeno pada razina serotonina, „hormona dobrog raspoloženja“. Jednom kada se dani počnu produljivati ​​i postajati svjetliji, hormonska ravnoteža kreće se u suprotnom smjeru, s više serotonina, a manje melatonina. To dovodi u disbalans cijeli naš organizam, a može proći i po mjesec dana do ponovne uspostave ravnoteže.

Umor kao simptom drugih stanja

No s umorom, kao i s bilo kojim drugim simptomom, treba biti na oprezu jer ponekad može ukazivati na postojanje nekog drugog zdravstvenog stanja.

Uzroci umora mogu biti psihički, poput stresa ili anksioznosti te remetiti miran san, a među fizičkima se često ističu:

• anemija izazvana manjkom željeza,
• usporen rad štitnjače ili pak
• apneja u snu.

Doduše, kod zdravstvenih tegoba i bolesti umor je rijetko i jedini simptom, stoga treba pratiti tegobe i potražiti savjet obiteljskog liječnika, posebice pri pojavi simptoma koje ranije niste imali ili ako neki od njih nikako ne prolaze.

Manjak željeza bez anemije

Ovom prilikom trebalo bi spomenuti i manjak željeza bez anemije čiji su simptomi gotovo istovjetni onome što bismo nazvali „proljetnim umorom“. Naime, uobičajeni simptomi nedostatka željeza uključuju:

• poteškoće s koncentracijom ili fokusiranjem,
• osjećaj umora ili letargije,
• promjene u raspoloženju,
• osjećaj slabosti, osobito tijekom obavljanja aktivnosti.

Jedna je studija procijenila da je nedostatak željeza bez anemije zapravo tri puta češći od anemije uzrokovane nedostatkom željeza. U svakom slučaju, nedostatak željeza s i bez anemije je stanje koje se može spriječiti i liječiti, stoga je svakako dobro javiti se liječniku i provjeriti krvnu sliku. U slučaju manjka, slijedi savjetovanje o promjenama u prehrani, uključujući i o dodacima prehrani. Pritom slijedite savjet liječnika o tome koji dodatak željeza, vrstu i dozu uzimati.

Ako se nedostatak željeza ne liječi, količina željeza u vašem tijelu može nastaviti padati. S vremenom to može utjecati na sposobnost vašeg tijela da stvara crvene krvne stanice, što bi u konačnici moglo uzrokovati anemiju.

Savjeti za samopomoć kod proljetnog umora

Ako se ipak ispostavi da je za vaše tegobe krivac vrijeme, značajno poboljšanje mogu donijeti zdrava prehrana (svježe voće, povrće) i povećanje tjelesne aktivnosti.

Moglo bi vam pomoći i nekoliko dodatnih savjeta:

• Zamračite spavaću sobu – pokušajte spriječiti ulazak svjetla u spavaću sobu s pomoću zavjesa. Također možete koristiti masku za spavanje.
• Nemojte predugo ostajati na suncu – vratite se kući rano navečer kako ne biste bili prije spavanja previše razbuđeni.
• Držite se rasporeda – odrasle osobe trebaju šest do devet sati sna, a neke i manje. U idealnom slučaju, pokušajte se pridržavati dosljednog rasporeda odlaska na spavanje. Pomaže i sličan raspored prehrane. Ako imate teškoća sa spavanjem, smanjite konzumaciju alkohola i kofeina.
• Pokušajte se čim više opustiti – Sat vremena prije spavanja trebali biste se početi osjećati opušteno. Ako nema drugog načina za opuštanje, san se može namamiti tehnikama aktivnog opuštanja. To mogu biti vježbe disanja ili progresivnog opuštanja mišića, a možete se opuštati i slušanjem glazbe, čitanjem knjiga ili bilo kojom drugom sličnom opuštajućom aktivnosti. Dakle, definitivno izbjegavajte emisije s političkim sadržajima.
• Vježbajte – tjelesni unutarnji sat obično se prilagođava svakodnevno za nekoliko minuta. Izvođenje aerobnih vježbi između 7 i 8 sati ujutro ili između 13 i 17 sati, pomaže unutarnjem satu da se brže prilagodi proljetnom dnevnom svjetlu.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako ništa od navedenog ne pomaže, preporučuje se uzimanje dodataka prehrani, kao što su B12 vitamin i folna kiselina, cink, selen te vitamin D. Nekim osobama mogu pomoći i dodaci koji, pored spomenutih komponenti, sadrže i željezo.

Dodatke prehrani nemojte uzimati na svoju ruku, već se posavjetujte s ljekarnikom ili liječnikom. U slučaju manjih tegoba, razgovor s ljekarnikom može u potpunosti pomoći, osobito zato što ljekarnici mogu odabrati dodatak prehrani koji najviše odgovara vašoj dobi, spolu i eventualnim kroničnim bolestima.

No, ako umor unatoč svemu ne prestaje, a posebice ako se pojave i simptomi depresije, obavezno se javite svom obiteljskom liječniku.

Zaključno

Održavanje zdravog načina života temelj je za održavanje našeg tijela i njegovog imunosnog sustava u vrhunskoj formi. Ujedno je to i najbolji način da spriječimo vanjske čimbenike da utječu na našu razinu energije tijekom sezona promjena.

Nadopunjavanje prehrane dodacima prehrani može biti korisno u pružanju dodatnog poticaja vitalnosti i pomoći u smanjenju utjecaja godišnjih doba.