Migrena: uzroci, simptomi i liječenje

Što je migrena i kako nastaje?

Migrena je kronični neurološki poremećaj obilježen ponavljajućim napadima glavobolje, najčešće jednostrane i pulsirajuće. Smatra se da nastaje zbog poremećaja u regulaciji živčanih putova i krvnih žila u mozgu, uz važnu ulogu nasljednih čimbenika.

U podlozi migrene nalazi se:

• pojačana osjetljivost živčanog sustava
• promjene u razini neurotransmitera (npr. serotonina)
• aktivacija trigeminovaskularnog sustava

Migrena nije posljedica slabog vida, problema s vratnom kralježnicom ili “loše cirkulacije”, kako se često pogrešno misli.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako prepoznati migrenu?

Napad migrene obično traje od 4 do 72 sata ako se ne liječi. Bol je umjerena do jaka, pulsirajuća i često se pogoršava pri kretanju.

Tipični simptomi uključuju:

• jednostranu, pulsirajuću bol
• mučninu i/ili povraćanje
• osjetljivost na svjetlo (fotofobiju)
• osjetljivost na zvuk (fonofobiju)

Migrena s aurom i bez aure

Kod otprilike trećine bolesnika javlja se tzv. Aura, odnosno prolazni neurološki simptomi koji prethode glavobolji i predstavljaju svojevrsno upozorenje na nadolazeći napad. Najčešće se očituje smetnjama vida, poput bljeskova svjetlosti, cik-cak linija ili tamnih mrlja u vidnom polju. Kod nekih osoba mogu se javiti trnci u ruci, prstima ili licu, a rjeđe i prolazne smetnje govora.

Aura se razvija postupno, traje najčešće do 60 minuta i potom se u potpunosti povlači, nakon čega obično započinje faza glavobolje. Iako može biti neugodno i zabrinjavajuće iskustvo, aura sama po sebi nije trajna i ne ostavlja posljedice.

Tko najčešće obolijeva?

Migrena je češća kod žena nego kod muškaraca, osobito u reproduktivnoj dobi, što upućuje na važnu ulogu hormona. Često se javlja već u adolescenciji, a vrhunac učestalosti bilježi se između 25. i 55. godine života.

Rizični čimbenici uključuju:

• pozitivnu obiteljsku anamnezu
• hormonalne promjene (menstruacija, trudnoća)
• stres
• neredovit san
• preskakanje obroka

Okidači se razlikuju od osobe do osobe, stoga je korisno voditi dnevnik glavobolja.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza migrene postavlja se na temelju razgovora s pacijentom i opisa simptoma. Ne postoji specifičan laboratorijski test kojim se potvrđuje migrena. Liječnik će postaviti dijagnozu prema međunarodnim kriterijima, uz isključivanje drugih uzroka glavobolje.

Dodatne pretrage (CT ili MR mozga) rade se samo ako postoje atipični simptomi ili sumnja na drugo neurološko stanje.

Liječenje migrene

Liječenje migrene ovisi o učestalosti, trajanju i jačini napada te o tome koliko značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje osobe. Pristup terapiji uvijek je individualan i prilagođava se potrebama pacijenta. Osnovni ciljevi liječenja su ublažiti bol i druge neugodne simptome tijekom samog napada, smanjiti učestalost budućih napada te dugoročno poboljšati kvalitetu života.

Pravilno odabrana terapija može omogućiti bolju kontrolu bolesti, smanjiti izostanke s posla ili škole te pomoći oboljelima da zadrže svoje uobičajene aktivnosti i životni ritam.

Terapija akutnog napada

U blažim slučajevima koriste se analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi. Kod jačih napada primjenjuju se triptani (specifični lijekovi za migrenu), koji djeluju na serotoninske receptore i smanjuju upalnu reakciju u mozgu. Važno je lijek uzeti što ranije, čim započne napad.

 

Preventivna terapija

Ako se migrena javlja često (više od četiri napada mjesečno) ili značajno narušava svakodnevni život, liječnik može preporučiti preventivnu terapiju. Ona uključuje određene antihipertenzive, antiepileptike, antidepresive ili novije biološke lijekove.

Može li se migrena spriječiti?

Iako migrenu nije moguće u potpunosti izliječiti, pravilnim i dosljednim pristupom može se uspješno držati pod kontrolom. Veliku ulogu u prevenciji imaju svakodnevne životne navike. Redovit i kvalitetan san, uz odlazak na počinak i buđenje u približno isto vrijeme, pomaže stabilizirati živčani sustav i smanjiti vjerojatnost napada. Jednako su važni i redoviti, uravnoteženi obroci jer preskakanje jela i nagle promjene razine šećera u krvi mogu potaknuti migrenu.

Upravljanje stresom također je ključan čimbenik. Tehnike opuštanja, boravak u prirodi, pravilno planiranje obaveza ili razgovor s bliskim osobama mogu pomoći u smanjenju napetosti koja često djeluje kao okidač. Umjerena i redovita tjelesna aktivnost dodatno doprinosi boljoj regulaciji hormona i smanjenju učestalosti napada, pod uvjetom da nije pretjerano intenzivna.

Važno je prepoznati i izbjegavati osobne okidače, koji se razlikuju od osobe do osobe, primjerice određene namirnice, manjak sna, hormonalne promjene ili dugotrajan stres. Vođenje dnevnika glavobolja može biti korisno u njihovom otkrivanju. Iako ove mjere ne mogu u potpunosti spriječiti migrenu, promjena životnih navika često značajno smanjuje učestalost i jačinu napada te poboljšava kvalitetu života.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Odmah se javite liječniku ako:

• glavobolja nastupi naglo i izrazito je jaka
• prati je ukočen vrat, visoka temperatura ili poremećaj svijesti
• se javlja prvi put nakon 50. godine

Takvi simptomi zahtijevaju hitnu obradu.

Neurologija

Migrena: koje je vrste moja aura?

Aura je skup simptoma koji se jave prije ili tijekom migrene. Može uzrokovati probleme s vidom, osjetom ili govorom,...

Držanje migrene pod kontrolom

Migrena je složen neurološki poremećaj koji može značajno utjecati na svakodnevni život, ali uz pravovremeno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje moguće je uspješno upravljati bolešću. Razumijevanje vlastitih okidača, rana primjena terapije i, prema potrebi, preventivno liječenje ključni su za smanjenje učestalosti i jačine napada.

Iako migrena nije izlječiva, kombinacija pravilne terapije i zdravih životnih navika omogućuje mnogim osobama kvalitetan i aktivan život. Važno je ne zanemarivati simptome te se obratiti liječniku kako bi se postavila točna dijagnoza i odabrao optimalan oblik liječenja.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI