Tiha migrena: aura bez glavobolje

Pojava aure bez glavobolje nije nepoznata tegoba, a na engleskom govornom području nosi vrlo slikovit naziv koji se kod nas još nije udomaćio – tiha migrena. Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja ICHD-3 navedena je na samom početku, pod točkom 1.2.1.2. kao „tipična aura bez glavobolje“.

Ovu je temu opširnije obradio medicinski portal WebMD, pa ovom prilikom prenosimo informacije za pacijente. Dakle, ako imate tihu migrenu, to znači da ćete iskusiti bilo koji od tipičnih simptoma migrene, osim jednog – bola. O čemu je riječ?

Ovu je temu opširnije obradio medicinski portal WebMD, pa ovom prilikom prenosimo informacije za pacijente. Dakle, ako imate tihu migrenu, to znači da ćete iskusiti bilo koji od tipičnih simptoma migrene, osim jednog – bola. O čemu je riječ?

Simptomi

Mogli biste imati simptome koji prate bilo koju fazu migrene, no bez tipičnog bola u sljepoočnicama.

Simptomi koje biste mogli osjetiti tijekom faze koja vas upozorava na migrenu, a koja se naziva prodromalna faza:

• osjećati se „hiper“ ili hirovito
• glad, želja za hranom
• umor i često zijevanje
• ukočenost, posebno u vratu
• češće mokrenje
• zatvor ili proljev

Nadalje, faza aure uobičajeno traje oko sat vremena. Najpoznatija je po neuobičajenim vizualnim simptomima kao što su:

• valovite ili nazubljene crtice
• svjetlucanje, odnosno bljeskovi
• točke ili mrlje
• slijepe točke
• tunelski vid

Aura ne mora obuhvaćati samo vizualne simptome. Oni mogu biti vezani i uz druge osjete. Tako biste mogli imati:

• teškoće sa sluhom ili imati slušne halucinacije (čuti nešto čega nema)
• čudni mirisi ili okusi
• utrnulost, trnce ili probadanja
• slabost
• teškoće s govorom – problem je sjetiti se ili ne možete izgovoriti neku riječ

Iako izostaje glavobolja, tiha migrena može na vaše tijelo utjecati na druge načine:

• mučnina ili povraćanje
• valovi vrućine i zimica
• začepljen nos ili pak curi
• vrtoglavice (vertigo)
• bol u vratu ili čeljusti
• osjetljivost na svjetlo, zvukove, mirise, dodir ili kretanje
• zbunjenost

Nakon tihe migrene mogli biste se osjećati iscrpljeno, a zbunjenost bi mogla potrajati i cijeli dan. Ne prate svi napadi migrene isti obrazac. Čak i za istu osobu, simptomi mogu biti nepredvidljivi.

Uzroci bolova i aure

Istraživači danas auru i bol promatraju kao dvije različite pojave. Nekada se smatralo da je migrena uglavnom problem s protokom krvi u vašem mozgu. Sada se vjeruje da glavobolja uključuje način na koji živčane stanice pucaju u vašem mozgu i kako je ta aktivnost povezana s protokom krvi.

Čini se da do aure dolazi kad je pretjerana stimulacija živčanih stanica te tada opada aktivnost u mozgu. To smanjenje se širi gornjim slojem ili korteksom vašeg mozga. Često putuje od okcipitalnog režnja (povezanog s vidom), preko tjemenih režnjeva (povezanih s pokretom, tjelesnim osjetima) do sljepoočnih režnjeva (povezanih sa suhom). Dakle, to će se odraziti na vizualnim, tjelesnim i slušnim simptomima zajedničkim migreni.

Okidači

Tihu migrenu mogu potaknuti iste stvari koje obično izazivaju i bolne migrene. Uobičajeni okidači obuhvaćaju što i kako jedete, odnosno konzumirate. To mogu biti kofein, alkohol, čokolada, orašasto voće, ukiseljena hrana ili hrana i piće koji sadrže aminokiselinu tiramin, poput crnog vina ili zrelih sireva.

Okidač može biti nešto što se događa oko vas, primjerice blještavo svjetlo, buka, vrijeme i ekstremne vrućine ili hladnoće. Može biti riječ o hormonalnim promjenama poput onih vezanih uz mjesečnicu, trudnoću, menopauzu ili pak uzimanje hormonalne kontracepcije.

U konačnici, na pojavu tihe migrene ili pak one obične može utjecati vaše opće stanje, poput izloženosti stresu (fizičkom ili emocionalnom), nedostaje li vam sna ili ste preskakali obroke.

Postavljanje dijagnoze

Stručnjaci kažu da je vođenje dnevnika važan korak u postavljanju dijagnoze. Pokušajte pratiti sve što jedete i pijete, promjene u spavanju ili razini stresa i sve druge moguće okidače. Također, pratite svoje simptome i vrijeme kada počinju te kada završavaju. Dnevnik i povijest bolesti pomoći će liječniku da shvati što se događa.

U rijetkim slučajevima vaši simptomi mogu biti znak drugog, ozbiljnijeg medicinskog problema, poput moždanog udara ili krvarenja u mozgu. Kako bi ih isključio, liječnik bi vas mogao uputiti na daljnje pretrage ili na specijalistički pregled kod neurologa.

Liječenje i prevencija

Na svjetskom je tržištu više od stotinu lijekova za migrenu, pa i kod nas postoji širok izbor. Liječenje svakako ne provodite na svoju ruku, pa tako ne uzimajte niti bezreceptne lijekove bez stručnog savjeta liječnika ili ljekarnika.

Jednom kada otkrijete što su vaši okidači za migrenu, najbolja je prevencija njihovo izbjegavanje. Uvedite red u prehranu, odmarajte se, vježbajte te odaberite način koji vam osobno najviše odgovara u kontroli stresa.