Afazija: Uzroci, simptomi i liječenje

Što je afazija?

Afazija je stečeni poremećaj jezika koji nastaje nakon oštećenja mozga. Najčešće zahvaća lijevu moždanu hemisferu, u kojoj se kod većine ljudi nalaze ključna područja za jezičnu obradu. Posljedice ovise o mjestu i opsegu oštećenja pa se afazija kod različitih osoba može manifestirati na različite načine.

Afazija može utjecati na jednu ili više jezičnih sposobnosti:

• govor i pronalaženje odgovarajućih riječi
• razumijevanje izgovorenog jezika
• čitanje
• pisanje
• ponavljanje riječi i rečenica
• sudjelovanje u svakodnevnoj komunikaciji

Najčešći uzrok afazije je moždani udar. Procjenjuje se da se afazija javlja kod značajnog udjela osoba nakon moždanog udara, a može biti prisutna već u njegovoj akutnoj fazi.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Koji su uzroci afazije?

Afazija nastaje kada bolest ili ozljeda ošteti moždane strukture uključene u jezičnu obradu. Najčešći uzroci su:

• moždani udar
• traumatska ozljeda mozga
• tumori mozga
• infekcije i upalne bolesti mozga
• druga oštećenja moždanog tkiva
• neurodegenerativne bolesti

Moždani udar posebno je važan jer naglo prekida dotok krvi u dio mozga i može oštetiti područja odgovorna za jezik. Afazija se može pojaviti nakon ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara.

Kod nekih neurodegenerativnih bolesti jezične teškoće razvijaju se postupno. Takav oblik naziva se primarna progresivna afazija i može biti jedan od prvih znakova neurodegenerativne bolesti.

Kako prepoznati afaziju?

Simptomi ovise o vrsti i težini afazije. Neke osobe teško pronalaze riječi, dok druge mogu govoriti relativno tečno, ali njihov govor može biti teško razumljiv ili sadržavati pogrešno odabrane riječi.

Mogući znakovi uključuju:

• teško pronalaženje odgovarajuće riječi
• korištenje pogrešnih ili izmišljenih riječi
• teškoće u razumijevanju tuđeg govora
• kratke i jednostavne rečenice ili vrlo usporen govor
• ponavljanje istih riječi ili izraza
• teškoće čitanja
• teškoće pisanja
• poteškoće u praćenju razgovora ili sudjelovanju u njemu

Primjerice, osoba može znati da želi reći „čaša”, ali ne može pronaći tu riječ. Ponekad će umjesto nje reći „ono iz čega pijemo” ili upotrijebiti neku potpuno drugu riječ.

Važno je razlikovati afaziju od poremećaja artikulacije. Kod afazije je problem prvenstveno u jeziku, odnosno stvaranju ili razumijevanju jezične poruke, dok kod drugih poremećaja govora osoba može znati što želi reći, ali ima teškoće fizički izgovoriti glasove.

Kako se afazija dijagnosticira?

Dijagnostika započinje liječničkim pregledom i utvrđivanjem uzroka oštećenja mozga. Nakon toga logoped procjenjuje različite jezične sposobnosti, uključujući razumijevanje, govor, imenovanje, čitanje i pisanje.

Ovisno o uzroku i kliničkoj slici mogu se provesti i neurološke slikovne pretrage, poput CT-a ili magnetske rezonancije mozga.

Procjena nije važna samo za postavljanje dijagnoze. Ona omogućuje određivanje područja jezika koja su najviše pogođena i planiranje rehabilitacije prema individualnim potrebama osobe.

Kako se afazija liječi?

Liječenje ovisi o uzroku afazije, težini simptoma i vremenu proteklom od nastanka oštećenja. Kada je afazija posljedica moždanog udara, prvi korak je liječenje samog moždanog udara i drugih zdravstvenih problema, nakon čega slijedi rehabilitacija.

Najvažniju ulogu u oporavku jezičnih sposobnosti ima logopedska terapija, odnosno terapija usmjerena na govor, razumijevanje i druge jezične funkcije.

U rehabilitaciju se mogu uključiti i članovi obitelji. Važno je osobi s afazijom dati dovoljno vremena da odgovori, govoriti jasno i koristiti jednostavne rečenice kada je to potrebno. Komunikacija ne treba biti svedena samo na govor, mogu pomoći geste, slike, pisanje ili drugi oblici alternativne komunikacije.

Može li se afazija potpuno izliječiti?

Oporavak je vrlo individualan. Najveći napredak često se događa u prvim mjesecima nakon moždanog udara, ali poboljšanje je moguće i kasnije. Na oporavak utječu uzrok i mjesto oštećenja mozga, težina afazije, opće zdravstveno stanje, vrsta rehabilitacije i intenzitet terapije.

Važno je zato ne odustati od rehabilitacije nakon prvih nekoliko mjeseci. Dokazi pokazuju da osobe s afazijom mogu imati koristi od terapije i u kasnijim fazama oporavka.

Kako pomoći osobi s afazijom?

Komunikacija s osobom koja ima afaziju ponekad može biti zahtjevna, ali nekoliko jednostavnih postupaka može znatno olakšati razgovor:

• govorite polako i jasno, ali prirodno
• postavljajte jedno pitanje u isto vrijeme
• dajte osobi dovoljno vremena za odgovor
• nemojte dovršavati svaku rečenicu umjesto nje
• koristite geste, slike ili pisanje ako olakšavaju komunikaciju
• provjerite jeste li dobro razumjeli što vam osoba želi reći
• uključite osobu u razgovor i odluke koje se odnose na njezin život

Cilj rehabilitacije nije samo ponovno naučiti izgovoriti riječi, već omogućiti osobi da što samostalnije komunicira i sudjeluje u svakodnevnom životu.

Logopedija

Logopedske vježbe nakon moždanog udara

Afazija zahtijeva strpljenje i rehabilitaciju

Afazija može značajno utjecati na svakodnevnu komunikaciju, ali ne znači da je osoba izgubila sposobnost razmišljanja ili razumijevanja svega što se događa oko nje. Oporavak ovisi o brojnim čimbenicima, a sustavna i individualno prilagođena logopedska rehabilitacija ima važnu ulogu.

Ako se poremećaj govora ili razumijevanja pojavi iznenada, osobito uz slabost jedne strane tijela, spušten kut usne, poremećaj vida ili druge neurološke simptome, treba odmah posumnjati na moždani udar. U takvoj situaciji ne treba čekati da simptomi prođu, nego hitno zatražiti medicinsku pomoć.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI