Logoped savjetuje: Djeci čiji govor ni roditelji ne razumiju može se pomoći

Situacija u kojoj dijete ne prati razvoj u govoru i jeziku u odnosu na drugu djecu, kod svakog će roditelja izazvati nemir. Često roditelji navode da je prva riječ djetetu „došla“ vrlo kasno, da „čudno“ priča, nekim svojim jezikom. A neke riječi često kaže na različite načine, čak s različitom intonacijom i slično.

Da bismo mogli prepoznati i znati o kakvoj teškoći je riječ, moramo krenuti od samog početka.

Stručno objašnjenje govorne apraksije

Dječja govorna apraksija je neurološki poremećaj u kojem su oštećeni preciznost i konzistentnost govornih pokreta bez neuromišićnih oštećenja koji mogu uvjetovati abnormalan refleks, tonus i slično. Može biti posljedica vidljivog neurološkog oštećenja, neurofunkcionalnog poremećaja poznatog ili nepoznatog uzroka ili može biti idiopatski neurogenski govorni poremećaj.

Osnovni problem dječje govorne apraksije je u planiranju i koordiniranju prostorno-vremenskih segmenata pokreta. Oni rezultiraju pogreškama u artikulaciji i prozodiji.

Pojavnost je kod jednog do dvoje na 1000 djece, izolirano ili u kombinaciji sa drugim teškoćama te je učestalija pojava kod dječaka nego kod djevojčica. Prema mnogim istraživanjima, dokazana je nasljedna opterećenost.

Zbog govorne apraksije je govor slabo razumljiv

Dječja govorna apraksija čini djetetov govor slabo razumljivim. Također može dosta utjecati na njegovu društvenost i napredak u školi.

Teškoće se očituju na način da dijete istu riječ izgovara na različite načine, mijenja redoslijed glasova u riječi i/ili riječi u rečenici. Ima lošu koordinaciju oralne muskulature, što može dovesti do pojačane salivacije (lučenja sline).

Koordinacija različitih dijelova govornog aparata koji su nužni za pravilan govor je dosta narušena. Ona uključuje upotrebu jezika, vilice, usana i nepca. Teškoće postoje s artikulacijom glasova, slogova i riječi. Dijete supstituira glasove ili ih uopće ne izgovara, a greške su nesustavne (ista riječ se izgovara na više različitih načina).

Pogreške koje čini dijete s govornom apraksijom

• nekonzistentne greške u artikulaciji samoglasnika i suglasnika prilikom višestrukog ponavljanja određenog sloga ili riječi,
• produljena i otežana koartikulacija
• loša prozodija koja je posebno izražena u naglascima pojedine riječi i rečeničnoj intonaciji

Dijete s govornom apraksijom može imati problem s motoričkim planiranjem pri izvedbi pokreta koji su potrebni za proizvodnju određenog glasa. To znači da dijete najčešće ima ograničen broj glasova za stvaranje riječi, a često su tu problemi s vokalima. Proizvodnja svakog glasa zahtijeva određeni način te određeno mjesto izvedbe, u čemu važnu ulogu ima koordinacija svih artikulatora koji sudjeluju u proizvodnji svakog glasa.

Kod djece s govornom apraksijom najčešće teškoće su vezane uz način i mjesto artikulacije. Kod rečenične strukture najčešće „strada“ leksička razina, a problemi su najvidljiviji na rečeničnoj razini, pa će djeca s govornom apraksijom pokazivati više teškoća u artikulaciji glasova, slogova i riječi ako su isti dio neke rečenične strukture.

Što još upućuje na govornu apraksiju

Znaci koji još mogu upućivati na govoru apraksiju uključuju nespretnost, oštećenje voljnih oralnih motoričkih pokreta, manje zaostajanje u motoričkom razvoju, snižen tonus mišića, hiposenzibilnost ili hipersenzibilnos (smanjenu ili pojačanu osjetljivost) te oralnu apraksiju.

Važno je napomenuti da oko polovice djece s govornom apraksijom pokazuje i teškoće u zadržavanju pažnje, a određeni postotak ih ima ADHD.

Čim posumnjate, tražite mišljenje logopeda

Dijagnoza se obično postavlja oko druge do treće godine te neka istraživanja pokazuju kako se teškoće mogu utvrditi i puno ranije, na što ukazuje djetetovo reducirano brbljanje u kombinaciji s oralno-motoričkim teškoćama.

No, precizna dijagnoza govorne apraksije ne može se postaviti ako dijete ne može imitirati određene glasove, slogove i riječi, odnosno dok nema određenu govorno-jezičnu razinu.

Vrlo je važno na vrijeme reagirati. Posumnjate li da vaše dijete ima zaostajanje u govorno-jezičnom razvoju, obratite se logopedu koji će učiniti logopedsku procjenu govorno-jezične komunikacije te uključiti i druge stručnjake.

Čim prije se krene s dijagnostikom i terapijom, napredak će biti brži i bolji što će se u velikoj mjeri odraziti na samopouzdanju vašeg djeteta.