Logopedija - 6. prosinca 2019.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, Terapija glasa i govora Logoped

Kratki spoj: Što kad dijete čita, a ne pamti pročitano

Nije rijedak slučaj da dijete brzo i tečno čita, no ne zapamti što je pročitalo. Pitamo se zašto su čitanje i pamćenje ponekad neusklađeni?

Logopedija_Citanje i pamcenje

Koliko sam puta u svojoj praksi čula roditelje kako se žale da njihovo dijete tečno i brzo čita, ali na kraju ne zna što je pročitalo i to se svaki put ponavlja. Matematika mu ide, ali rješavanje opisnih zadataka predstavlja problem jer dijete ne razumije pročitano. Kako to da čitanje i pisanje ostaju neusklađeni?

No krenimo od početka. Pamćenje se prema vremenu zadržavanja i korištenja informacija dijeli na senzorno, kratkoročno i dugoročno ili radno pamćenje.

Kratkoročno i dugoročno pamćenje

Istraživanje pamćenja i određivanje njegova kapaciteta postoji još od kraja 19. stoljeća. Prema nekim istraživanjima, kratkoročno pohranjivanje informacija ima vrlo ograničen kapacitet, u njemu se brzo barata informacijama, a dugoročno pohranjivanje informacija ima velik kapacitet, no ograničeno je u brzini unošenja i prizivu informacija. Kratkoročno se pohranjivanje informacija temelji na auditivnom i fonološkom kodiranju, dok se u dugoročnom pamćenju informacije kodiraju semantički ili značenjski.

Važno je napomenuti da se unutar radnog pamćenja nalaze:

  • središnji izvršitelj
  • fonološka petlja za ponavljanje
  • vizuospacijalni ekran
  • epizodni ekran.

Središnji izvršitelj ima izniman utjecaj na spoznaju i zato je najvažnija komponenta dugoročnog pamćenja. Obavlja niz različitih operacija: usmjerava, dijeli i prebacuje pažnju, pregledava informacije koje trenutačno pristižu u senzorni sustav s onima iz dugoročnog pamćenja, zadržava informacije ponavljanjem u kratkoročnom pamćenju, pretražuje dugoročno pamćenje kad je potrebna informacija pri rješavanju problema, nalazi nov način kombiniranja informacija. Prema najnovijim istraživanjima, središnji izvršitelj najviše se odnosi na sustav pažnje.

Da bi središnji izvršitelj mogao dobro obaviti zadatke, trebaju mu podsustavi: fonološka petlja za ponavljanje informacija te vizuospacijalni i epizodni ekran u kojem se povezuju informacije iz tih pomoćnih sustava i dugoročnog pamćenja.

Fonološka svjesnost temelj je dobrog i učinkovitog dekodiranja, odnosno pretvorbe slova u glasove i izgovorenu riječ

Središnji izvršitelj i fonološka petlja

Iznimno važna stavka je da središnji izvršitelj usmjerava pažnju i koordinira obradu informacija, a fonološka petlja djeluje kao „pomoćni sustav“ tako što pohranjene govorne informacije može preusmjeravati bez velikih zahtjeva za centralnog izvršitelja. Fonološka petlja, kao unutarnji govor, može zadržati govornu informaciju između 1,5 i 2 sekunde. Taj se podsustav radnog pamćenja naziva i verbalno kratkotrajno pamćenje, upravo zbog svoje temeljne uloge u kratkotrajnoj pohrani verbalnih informacija.

Kapacitet fonološke petlje da zadrži slijed i strukturu glasova u kratkotrajnom dosegu pamćenja ima najvažniji udio u stvaranju jezične sposobnosti koju zovemo fonološka svjesnost. Fonološka je svjesnost osjetljivost na bilo koji segment glasovnih struktura. Podrazumijeva sposobnost da se barata fonemima kao što su smišljanje ili prepoznavanje riječi koje se rimuju, prebrojavanje slogova, odjeljivanje početka riječi od njezina kraja, prepoznavanje pojedinih fonema unutar riječi, prepoznavanje dijelova riječi kao što su prefiksi ili sufiksi. Tako, primjerice, uspješnost u brzom otkrivanju riječi skočio nakon što se u riječi uskočio izbriše prefiks u ili brzo prepoznavanje riječi stol nakon što se izbriše nastavak ica ovisi o fonološkoj svjesnosti i rasponu verbalnog kratkotrajnog pamćenja ili fonološkoj petlji radnoga pamćenja.

Dijete teško uči? Reagirajte što prije i izbjegnite ozbiljne probleme

Mnoga djeca koja imaju specifične poteškoće u učenju do upisa u školu ne razlikuju se od svojih vršnjaka, odnosno...

SAZNAJTE VIŠE

Fonološka svjesnost

Fonološka je svjesnost temelj dobrog i učinkovitog dekodiranja, odnosno pretvorbe slova u glasove izgovorene riječ, no i svi drugi dijelovi radnog pamćenja uključeni su u dekodiranje pojedinačne riječi, ali i u sposobnost razumijevanja rečenica nekoga teksta.

U ranim fazama usvajanja vještine čitanja razumijevanja teksta najviše ovisi o sposobnosti dekodiranja ili prepoznavanja pojedinačne riječi. Tijekom razvoja vještine čitanja odnos razumijevanja teksta i dekodiranja riječi ima tendenciju slabljenja, premda u svim fazama stjecanja te vještine dekodiranje riječi i razumijevanje teksta mogu biti jasno razdvojeni kao dva važna entiteta uspješnosti čitanja. Pretpostavlja se da i ostali podsustavi radnog pamćenja imaju specifičnu funkciju u procesiranju jezika, ali i u procesu čitanja.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button