Lijekovi i terapije - 15. rujna 2023.
AUTOR ČLANKA - Anja Mandarić, dr med, specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, ADIVA Plus sadržaj

Kako se pripremiti za anesteziju?

U današnje vrijeme postoje razne vrste anestezije, a rizici za ozbiljne komplikacije su mali. Međutim, da bi sve proteklo sigurno i uspješno, vrlo je važno anesteziologu prenijeti sve bitne informacije te se strogo pridržavati njegovih uputa

priprema za anesteziju

Anestezija je pojam koji dolazi od grčkih riječi „an estos”, odnosno „bez osjećaja“ ili „izvan osjećaja“. Riječ je o izazivanju neosjetljivosti na vanjski podražaj primjenom anestetika i drugih lijekova koji u organizmu čovjeka dovode do bezbolnog stanja sličnog snu.

Anesteziologija je grana medicine koja istražuje postupke kojima se izaziva neosjetljivost tijekom invazivnog medicinskog postupka, predoperacijsku pripremu te postoperacijsko praćenje pacijenta. Osim navedenog, anesteziolozi su obučeni za hitno zbrinjavanje teško ugroženih bolesnika i reanimaciju te su često članovi reanimacijskih timova u bolnicama.

Prema podjeli Američkog udruženja anesteziologa (American Society of Anesthesiologists – ASA) razlikujemo opću anesteziju, regionalnu anesteziju, svjesnu sedaciju (monitoriranu) i lokalnu anesteziju.

Zašto je važna psihološka priprema pacijenta za operativni zahvat

Opća anestezija

Općom anestezijom se postiže stanje potpune neosjetljivosti za vanjske podražaje koje je izazvano reverzibilnom depresijom živčanog sustava. Stanje je slično dubokom snu pri kojem pacijent ne osjeća bol, kao ni druge vanjske podražaje, a često se izaziva i relaksacija skeletnih mišića lijekovima koje nazivamo miorelaksansi.

Nabrojeni učinci uglavnom se izazivaju kombinacijom različitih sredstva: anesteticima (intravenski, inhalacijski), analgeticima, anksioliticima te spomenutim miorelaksansima. Pomagala se koriste da bi se osigurao dotok kisika i, po potrebi, anestezioloških plinova, a to su maska koja se postavlja na nos i usta ili, često, cjevčica (tubus) koji se uvodi u dušnik (endotrahealna anestezija).

Pacijente se nakon anestezije smješta u intenzivnu jedinicu ili u sobu za buđenje, gdje ih se nadzire do trenutka kad anesteziolog procijeni da su potpuno budni te su vitalne funkcije normalne i stabilne. Opća anestezija najčešće se koristi kod operacijskih zahvata na glavi, vratu, prsnom košu te kod velikih abdominalnih operacija.

Regionalna anestezija

Regionalna se anestezija dijeli na:

  • centralnu regionalnu anesteziju – obuhvaća subarahnoidalni blok, tj. spinalnu anesteziju i epiduralnu anesteziju te
  • perifernu anesteziju – npr. regionalna intravenska anestezija, periferni blokovi gornjih i donjih ekstremiteta ili dijelova ekstremiteta.

Regionalnu anesteziju često koristimo kod poroda carskim rezom, za analgeziju tijekom vaginalnog poroda, kod ortopedskih operacija ili traumatoloških operacija.

Svjesna sedacija i lokalna anestezija

Osim toga, davanjem anestetika i/ili analgetika isključivo intravenski može se ukloniti bolni podražaj dok je bolesnik sediran, ali s očuvanim refleksima te spontanim disanjem. Takva anestezija (totalna intravenska anestezija) najčešće se koristi kod manjih i kraćih operativnih zahvata.

Kod lokalne se anestezije neosjetljivost izaziva infiltracijom tkiva, kapanjem, utrljavanjem i prskanjem anestetika. Osobitost regionalne i lokalne anestezije je ta da je pacijent budan za vrijeme zahvata, ali ga se može sedirati blažim sredstvima i razbuditi nakon zahvata. Prednosti ove vrste anestezije su brojne, a pogotovo se savjetuju pacijentima starije životne dobi te onima s pridruženim bolestima koje povećavaju rizik za opću anesteziju. Nakon zahvata su mučnina i nadražaj na povraćanje rjeđi, pa je moguće ubrzo nakon operacije početi piti i jesti.

Priprema za anesteziju

Priprema za anesteziju započinje kada kirurg postavi indikaciju za operaciju, a pacijent pristane. Prije operacije pacijent dobiva termin i sve informacije o zahvatu, kao i popis potrebnih laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga koje treba učiniti.

U slučaju da je riječ o elektivnom (dogovorenom) operativnom zahvatu, neposredno prije prijema u bolnicu anesteziolog obavlja prijeoperacijski pregled te na temelju utvrđenog stanja, kao i drugih podataka o pacijentovom zdravstvenom stanju (dosadašnje bolesti, lijekovi, alergije, laboratorijski nalazi, elektrokardiogram, rendgenska slika pluća i sl.), procjenjuje zdravstvenu spremnost za planirani operacijski zahvat te utvrđuje perioperacijski rizik temeljem ASA klasifikacije. Tijekom razgovora i pregleda, anesteziolog detaljnije upoznaje pacijenta s vrstama anestezije, njihovim prednostima i nedostacima te mogućim rizicima i nuspojavama. Nakon razgovora potrebno je potpisati informirani pristanak za anesteziju.

Pridržavanje uputa

Jako je važno naglasiti da pacijenti poštivanjem uputa iznimno pridonose sigurnom tijeku anestezije: prije anestezije moraju biti natašte, što znači da ne smiju ništa jesti niti piti, kako ne bi došlo do neželjene aspiracije (prelijevanja) želučanog sadržaja u pluća te posljedičnih komplikacija. Prema ASA smjernicama iz 2017., najmanje šest sati prije zahvata ne smije se jesti, no ako se radi o prženoj i/ili masnoj hrani, potrebno je proći osam sati od obroka do anestezije. Što se tiče pića, do dva sata prije anestezije može se piti bistra tekućina, dok revidirane smjernice iz 2023. dopuštaju kod zdravih odraslih osoba konzumaciju tekućine obogaćene ugljikohidratima dva sata prije anestezije. Poželjno je da barem tjedan dana do minimalno 12 sati prije anestezije pacijenti prestanu pušiti.

Kroničnu terapiju koju pacijenti koriste anesteziolog će pažljivo pregledati te odrediti koje lijekove treba uzeti preoperativno, a koji se isključuju i to treba strogo poštovati. Svoje lijekove u originalnom pakiranju potrebno je donijeti u bolnicu. Na dan operativnog zahvata i anestezije potrebno je izvaditi i zubnu protezu, a lijekove uzeti prema preporuci anesteziologa sa što manje vode (gutljaj).

U slučaju da se zahvat izvodi u sklopu jednodnevne kirurgije, anesteziološka priprema je načelno jednaka. U slučaju da se radi o hitnom operativom zahvatu, anesteziološki pregled se najčešće obavlja neposredno prije zahvata te nosi značajno veći stupanj komplikacija (npr. aspiracija želučanog sadržaja u slučaju da je pacijent jeo neposredno prije operacije).

Rizici anestezije

Kao i svi medicinski postupci, anestezija nosi određene rizike. Naime, vrsta i težina osnovne bolesti, eventualna popratna oboljenja, životna dob, životne navike te drugi faktori određuju visinu rizika.

Ozbiljne komplikacije tijekom anestezije su u pravilu vrlo rijetke, čak i kod vrlo teško bolesnih pacijenata. Važno je istaknuti da je tijekom anestezije pacijent pod neprekidnim anesteziološkim monitoringom svih vitalnih funkcija. S obzirom na to, liječnik anesteziolog može odmah prepoznati svaki poremećaj i vrlo brzo ga početi liječiti.

U opće komplikacije ubrajaju se:

  • modrice na mjestu uvođenja intravenske infuzije (kanile) i drugih cjevčica (katetera),
  • poremećaji osjeta uslijed ozljede kožnih živaca,
  • infekcije kože, oštećenje kože i mekih česti (potkožje, mišić),
  • nadražaj živaca i vena kao posljedica ubrizgavanja lijekova prije, tijekom i nakon zahvata
  • alergijske reakcije (od blagih do težih).

Navedene manje komplikacije najčešće se uspješno liječe, a u nepovoljnim slučajevima mogu imati za posljedicu dugotrajne smetnje kao što su ožiljci i bolovi. Vrlo rijetko se dogode oštećenja živaca s poremećajima osjeta i ispadima uslijed pritiska ili istezanja pri položaju neophodnom za zahvat (većinom prolaze nakon nekog vremena).

Moguće su smetnje gutanja, promuklost i oštećenja glasnica kao posljedica ozljede grkljana ili dušnika uslijed uvođenja tubusa. I ove su tegobe većinom prolazne i u pravilu ne zahtijevaju liječenje. Moguće je i oštećenje zuba i proteza, pa sve do gubitka zuba, naročito onih klimavih. Mogu se javiti mučnina i povraćanje, najčešće uslijed primjene lijekova protiv boli, a postoji opasnost od spomenutog izlijevanja želučanog sadržaja u pluća s posljedičnim razvojem upale pluća. Zatajivanje srca i krvotoka koji najčešće zahtijevaju intenzivno liječenje i mogu dovesti do trajnih oštećenja ili smrtnog ishoda uslijed nedovoljne prokrvljenosti organa (npr. oštećenja mozga, bubrega, itd.) su iznimno rijetki.

anestezija-vrste anestezije

Što je točno anestezija i koje vrste postoje?

Pripremate li se za operativni zahvat, sigurno želite znati više informacija. Donosimo vam kratki vodič kroz anesteziju i njezine...

SAZNAJTE VIŠE

Što poslije anestezije?

Bez odgađanja treba obavijestiti liječnika ako nakon anestezije nastupe smetnje disanja ili krvotoka, neuobičajeni poremećaji svijesti, pojave poput grčeva ili iznenadni početak poremećaja osjeta u rukama ili nogama.

Nakon opće anestezije je sasvim uobičajeno da se pacijent još neko vrijeme osjeća umorno i pospano. Ovo stanje može potrajati još nekoliko sati nakon napuštanja sobe za buđenje i ne predstavlja razlog za zabrinutost.

Nakon nekog vremena, ovisno o vrsti anestezije i kirurškog zahvata, pacijent može oprezno započeti s pijenjem tekućine i uzimanjem malih obroka hrane, s čime ga upoznaje medicinsko osoblje.

Ako pacijent napušta bolnicu unutar 24 sata nakon zahvata, netko od njegovih bližnjih mora doći po njega. Zbog naknadnog djelovanja primijenjenih lijekova, odnosno, zbog ograničene funkcije određenih dijelova tijela uslijed regionalne anestezije, preporučuje se da tek nakon 24 sata pacijent ponovno osobno upravlja vozilom, biciklom ili tvorničkim strojevima.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button