ADIVA Plus sadržaj - 17. prosinca 2020.
AUTOR ČLANKA - Prof. dr. sc. Vladimir Kovač, voditelj Centra za deformacije kralježnice SB Arithera, ADIVA Plus sadržaj

Što trebate znati o ugradnji umjetnog diska

U Hrvatskoj se umjetni diskovi ugrađuju već dva desetljeća. No unatoč odličnim rezultatima, često se izabire skuplja i lošija varijanta za operaciju kralježnice. Zašto je tome tako?

umjetni diskovi ugradnja kraljeznica

Jedna od najčešćih manifestacija degenerativne bolesti kralježnice je dislokacija, odnosno „iskakanje“ fragmentiranog diska te njegov pritisak na korijen živca s posljedičnim bolovima, odnosno ishijalgijom ili brahijalgijom. Stoga je i odstranjenje pomaknutog diska uz dekompresiju živčanog korijena najčešća operacija kralježnice.

S obzirom na to da je dislokacija diska posljedica degenerativne bolesti, operacijom uklanjamo samo simptom kompresije. Stoga i ne čudi da dugoročni rezultati nisu tako optimistični – učestalost bolova nakon dvije godine od operacije iznosi 5 do 36%. Liječenje bolne križobolje koja nas onemogućava normalnom životu i radu puno je veći socioekonomski problem od problema ukliještenog živca.

Fuzija kao moguće rješenje

Kod liječenja primjenjujemo fizikalnu terapiju, blokade i fuzije (fiksacije, odnosno ukočenja) bolnog segmenta kralježnice. Godine 2001. švedska grupa za križobolju je zaključila da je liječenje fuzijom, promatrajući omjer uloženog i dobivenog, efikasnija i jeftinija metoda od konzervativnog liječenja.

Dakako, uz fuziju su vezane brojne nejasnoće. Iako se uspješno koštano srastanje kralješaka postiže u cca 90% slučajeva, uklanjanje boli se postiže u svega 50% slučajeva. Ostaje i problem da se, kao posljedica ukočenja, razvijaju iste promjene i na susjednom segmentu (vjerojatnost je otprilike 30% nakon pet do sedam godina). Zato je ponekad potrebno ponavljanje zahvata.

Sva ta pitanja dovela su do povećanog interesa za ugradnju umjetnih diskova kod otpornih bolnih križobolja zbog degeneracije diska. Naravno, ugradnja umjetnog diska podrazumijeva prednji pristup na kralješnicu (kroz vrat ili trbušnu šupljinu), pomicanje postojećih organa, aorta, dušnika i drugog, odstranjenje diska u cijelosti te umetanje i fiksaciju umjetnog diska među kralješke.

Umjetni diskovi

Ugradnja modernih umjetnih diskova počela je ranih ’80-ih u Berlinu. Metoda je postala vrlo popularna, ali su se ubrzo počeli javljati i prigovori s obzirom na zahtjevnost operacije i potencijalne rizike. Svi relevantni arbitri u svijetu (registri Švedske i Švicarske, američki FDA, svjetske baze podataka) složni su da je ugradnja umjetnog diska u početku skuplja investicija, ali je dugoročno isplativija te daje dugoročno bolje rezultate od fuzije.

Statistika ukazuje na to da se ugradnja vratnog diska dokazala kao sredstvo izbora u liječenju degenerativne bolesti vratne kralježnice, ali to ne vrijedi za područje slabinske kralješnice. U proteklih se 10 godina, usprkos odličnim rezultatima, broj operacija smanjio za 80%, dok je broj stražnjih lumbalnih fuzija porastao za 200%. Ispada da je jedan od ključnih razloga za ovakav omjer zahtjevnost prednjeg zahvata, tako da velik broj liječnika zbog zahtjevnosti operacije odabire skuplju i lošiju varijantu.

Što je hernija diska i kako je možemo liječiti?

Najčešći uzrok duljeg i intenzivnijeg bola u leđima je diskus hernija koja se javlja najčešće u lumbalnom i cervikalnom...

SAZNAJTE VIŠE

Usprkos svemu, traže se i dalje nova rješenja. Dvije glavne grupe su mehanički diskovi sastavljeni od dvije ili više komponenti te visokoelastični diskovi koji su sastavljeni od jednog dijela.

U Hrvatskoj se u Kliničkoj bolnici Dubrava i u Specijalnoj bolnici Arithera umjetni diskovi ugrađuju već 20 godina.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button