Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiZdravstvena pismenost ključna je u očuvanju dobrog zdravlja
Masovno širenje dezinformacija, straha i nepovjerenja u stručnjake tijekom pandemije koronavirusa zorno pokazuje koliko u današnjem društvu manjka zdravstvene pismenosti
U posljednje vrijeme u medijima se sve češće može naići na termin „zdravstvena pismenost“, a nedavno je čak na tu temu, čija važnost je došla do punog izražaja tijekom ove pandemije, održan i summit u Zagrebu „Back together“. Zdravstvena pismenost, dakle, podrazumijeva znanje i sposobnost pojedinca da dođe do vjerodostojnih podataka, razumije ih i učinkovito primjenjuje s ciljem zaštite i unapređivanja zdravlja, kako vlastitog, tako i zdravlja svojih bližnjih.
Svjetska zdravstvena organizacija već odavno upozorava da se mnogi čak i u onim zemljama gdje su informiranje i zdravstvene usluge široko dostupni, ipak u tome ne snalaze. Pandemija je samo dodatno razotkrila razmjere tog problema.
O čemu ovisi zdravstvena pismenost?
Nerijetko ljudi ne razumiju priopćenu dijagnozu, preporučenu terapiju i mogućnost da dobiju drugo mišljenje. Premda su istraživanja pokazala da je nedovoljna zdravstvena pismenost povezana s nižim obrazovanjem i višom (odnosno starijom) životnom dobi, to nije pravilo. U potrazi za odgovarajućim rješenjem, svakome se može dogoditi da se nađe u nedoumici.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Moglo bi se reći da je problem zdravstvene (ne)pismenosti dvosmjeran, utoliko što s jedne strane toliko toga „zapinje“ u zdravstvenim ustanovama i premalo je zdravstvenog odgoja u vrtićima i školama, a s druge pak strane mnogi ne shvaćaju i ne prihvaćaju osobnu odgovornost za svoje zdravlje.
Posljedice zdravstvene nepismenosti
Ljudi često sami sebi otežavaju: nekontrolirano uzimaju razne pripravke, omalovažavaju mišljenje stručnjaka, uspoređuju se s drugima, a ne osluškuju potrebe vlastitog organizma… Veliki je problem i to što je u današnje vrijeme tipično „instant“ razmišljanje, posvuda se reklamiraju gotova rješenja; mogućnost da nas netko drugi „servisira“. Pridodamo li tome senzacionalističke objave u medijima i izmišljotine na društvenim mrežama, ne čudi da mnogi ne znaju prepoznati relevantne zdravstvene informacije, niti ih koristiti na svoju dobrobit.
Osobe s nižom zdravstvenom pismenošću teže razumiju potrebu za zdravim životnim navikama i rjeđe odlaze na preventivne preglede, a češće neispravno uzimaju lijekove i traže pomoć tek kada „zagusti“, te se uvelike povećava vjerojatnost hospitalizacije i lošijeg ishoda bolesti.
Što bi moglo i trebalo biti drugačije
Pogledamo li već spomenutu drugu stranu problema, zdravstveni sustav ima svojih slabosti, počevši od toga da nije lako proniknuti u to koja su sve naša prava i obaveze. Zdravstveni djelatnici često su preopterećeni, ili su obeshrabreni time što se pacijenti često ne pridržavaju terapije, ili se pak događaju „šumovi u komunikaciji“ jer se zdravstveni djelatnici nehotice previše stručno izražavaju pa ih pacijenti ne razumiju.
Ne zaboravimo da liječenje treba biti partnerski odnos u kojemu pacijent aktivno sudjeluje. Očito je da se zdravstveni sustav mora još više angažirati u promicanju mogućnosti prevencije i liječenja, te da pritom i mediji moraju ponuditi vjerodostojne informacije. No, krajnja je odgovornost naša vlastita; koliko smo sami kadri izvući najbolje iz onoga što nam je dostupno u datom trenutku.
Zdravstveno pismene osobe sposobnije su nositi se sa životnim izazovima i prilagođavati se neočekivanim situacijama. Sve je očiglednije da će nam u svijetu koji se ubrzano mijenja, zdravstvena pismenost biti među ključnim vještinama za opstanak.