Koronavirus - 29. lipnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić, ADIVA Plus sadržaj

Je li ovo nastavak epidemije ili drugi val: Pojmovi koje trebamo znati o koronavirusu

Od početka korona krize svjedoci smo učestalog brkanja osnovnih pojmova, posebno na društvenim mrežama pa i u izvješćima s konferencija za medije kriznog stožera

COVID-19 koronavirus pandemija epidemija zaraza drugi val karantena imunitet krda

Nepoznavanje problematike otišlo je toliko daleko da se virus u današnje vrijeme učestalo naziva COVID-19. Nerijetko čitamo o novooboljelima iako se govori o novozaraženima. Također smo svjedoci netočnim napisima u medijima o drugom valu, iako o tome nema riječi. Jer, kako tvrde stručnjaci, još se ni prvome ne nazire kraj.
Kako bismo se bolje snalazili u mnoštvu članaka, dobro će nam poslužiti mali indeks osnovnih pojmova vezanih uz koronavirus.

SARS-CoV-2 i COVID-19

Novi koronavirus zove se SARS-CoV-2 (skraćenica od engleskog naziva Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2, odnosno Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2), a bolest koju ovaj virus izaziva je COVID-19 (od engleskog Coronavirus disease 2019, odnosno Koronavirusna bolest 2019). Dakle, virus SARS-CoV-2 je uzročnik bolesti COVID-19.

Period inkubacije

Inkubacijsko razdoblje je vrijeme od trenutka ulaska uzročnika (u ovom slučaju virusa) u organizam (trenutak zaraze) do pojave prvih simptoma bolesti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, period inkubacije u slučaju novog koronavirusa je u prosjeku pet do šest dana. Može biti i kraći ili dulji, odnosno dva do 14 dana. Uočilo se da neke osobe mogu biti zarazne i prije izbijanja simptoma bolesti COVID-19.

Novozaraženi, novooboljeli i hospitalizirani pacijenti

Novozaraženi pacijenti su svi novi slučajevi kod kojih je laboratorijskim testiranjem potvrđena zaraza virusom (u ovom slučaju SARS-CoV-2). Oni mogu, ali i ne moraju imati simptome bolesti. Novooboljeli pacijenti su svi novi pacijenti koji su razvili simptome bolesti (COVID-19) te je laboratorijskim testiranjem potvrđena zaraza virusom. Hospitalizirani pacijenti su svi oboljeli pacijenti od COVID-19 bolesti, a čije je zdravstveno stanje toliko teško da liječenje kod kuće nije dovoljno, već su morali biti primljeni u bolnicu. Više o tome kome se preporučuje testiranje, doznajte u članku o protokolu testiranja objavljenom na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Broj „novih slučajeva koronavirusa“ o kojem učestalo čitamo u medijima, najčešće se odnosi na broj novozaraženih pacijenata.

Epidemija i pandemija

Epidemija je širenje neke bolesti na velik broj osoba u određenoj zajednici, državi ili regiji. Pandemija je širenje bolesti na više zemalja, kontinenata ili cijeli svijet. Ipak, o tome u kojem trenu treba proglasiti pandemiju neke bolesti stručnjaci još uvijek raspravljaju, uzimajući u obzir ne samo broj slučajeva, već i imunost populacije, ozbiljnost bolesti te virulentnost (zaraznost). U slučaju novog koronavirusa, najprije se govorilo o epidemiji u Kini, potom su se epidemije počele javljati i u drugim državama (uključujući Hrvatsku), da bi 11. ožujka Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju novog koronavirusa. Također smo mogli čitati o bolničkim epidemijama ili pak epidemijama u staračkim domovima i slično.

Epidemijski val

Epidemijski val je graf koji prati broj oboljelih od neke bolesti u odnosu na vrijeme. Epidemije obično počinju s naglim porastom broja oboljelih u kratkom vremenu, potom taj broj doseže vrhunac, nakon čega počinje opadati dok više nema novozaraženih. Slušali smo i u Hrvatskoj izvješća te se nadali da ćemo proći 14 dana bez i jednog novog slučaja jer bi tek tada proglasili kraj epidemije (epidemijskog vala). Istovremeno se počelo pisati o „drugom valu“, odnosno o ponovnoj pojavi epidemije novog koronavirusa. No da bi se pojavio „drugi val“, prvi mora završiti. Kao što je to objasnio naš znanstvenik Ivan Đikić za Večernji list: „Definicija drugog vala je ta da prvi val mora završiti te da treba proći određeni period od njegova završetka, a to se kod nas nije još desilo. Kod nas se trenutno radi o lokalnoj aktivaciji virusa koji je prisutan u našoj populaciji kao dio prvog vala.“

Karantena, izolacija i samoizolacija (kućna izolacija)

Karantena je prisilno, zakonski ili službeno izdvajanje potencijalno zaraženih osoba iz okoline ili čitavih naselja kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa. Izolacija je pak izdvajanje zaraženih bolesnika iz okoline te boravak u izdvojenome bolničkom prostoru s ciljem sprečavanja širenja zaraze. Samoizolacija podrazumijeva kućnu izolaciju osoba kod kojih se zbog simptoma sumnja na zarazu ili nemaju simptome, ali su bile u kontaktu sa zaraženim osobama, putovale su u područje gdje je epidemija i slično.

Citokinska oluja

Citokinska oluja je proces u kojem naš imunološki sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem imunoloških stanica. Ova ekstremna reakcija imunološkog sustava na virus spominje se i tijekom svake sezone gripe jer je upravo ona odgovorna za velik broj smrti. Kao što je objasnio dr. Vladimir Draženović za Slobodnu Dalmaciju, u tom procesu stvara se hiperimunizacijska reakcija, odnosno nasumična hiperprodukcija citokina zbog koje dolazi do začepljenja alveola u plućima, stvara se edem koji onemogućuje ulazak kisika u krvotok, dolazi do začepljenja krvnih žila u bubrezima i drugim organima, i ubrzo do zatajenja vitalnih sustava organizma.

Lokalna transmisija virusa

Prijenos bolesti kod kojeg nije poznato od koga se je pacijent zarazio. Tijekom posljednjih mjeseci čitali smo o tome kako epidemiolozi za svakog pacijenta otkrivaju od koga se je zarazio, odnosno otkrivaju puteve prijenosa i širenja zaraze virusom SARS-CoV-2. Međutim, u slučaju lokalne transmisije ne može se otkriti od koga se je (ili gdje) pacijent zarazio, može se eventualno otkriti kako je zarazu proširio dalje.

Medicinske i nemedicinske zaštitne maske

Zaštitne maske za lice u grubo se mogu podijeliti na medicinske i nemedicinske zaštitne maske. Vrste zaštitnih maski razlikuju se prema sposobnosti zaštite. U kontekstu medicinskih maski govorimo o običnim jednokratnim kirurškim maskama te maskama sa zaštitnim filterom. Kirurške maske za lice namijenjene su zaštiti pacijenta od aerosola iz daha osobe koja obavlja zahvat te istodobno zaštiti usta i nosa osobe koja nosi masku. Za zaštitu od bakterija, virusa, spora i gljivica, od lebdećih čestica smoga i prašine ili od dima koriste se maske sa zaštitnim filtrom. Nemedicinske maske možemo izraditi i sami, odnosno riječ je o maskama izrađenim od drugih materijala, kao što je npr. pamuk.

Imunost

Otpornost organizma na uzročnike zaraznih bolesti. Može se postići aktivno (kada organizam sam stvara protutijela, bilo nakon što je prebolio neku bolest ili nakon cijepljenja) i pasivno (kada „primimo“ antitijela, što može biti prirodnim putem od majke ili umjetnim putem kao što su npr. serum protiv zmijskog ugriza, protutijela protiv bjesnoće ili tetanusa). Još uvijek se istražuje koliko dugo traju antitijela nakon preboljele bolesti COVID-19, no postoji mogućnost da ne traju dulje od dva do tri mjeseca, o čemu svjedoči novo istraživanje provedeno na manjoj skupini kineskih pacijenata. Razvoj cjepiva intenzivno se prati i nestrpljivo očekuje.

Na udaru korone: Tko su najranjivije rizične skupine za COVID-19

COVID-19 je opet uzeo maha i broj zaraženih raste iz dana u dan; stoga je važno znati koje rizične...

SAZNAJTE VIŠE

Imunitet krda

Imunitet krda se također naziva i imunitet zajednice te grupna zaštita. On se događa kad mnogo ljudi u zajednici postane imuno na infektivnu bolest te se na taj način zaustavlja njezino širenje. To se može dogoditi na dva načina:

  • Mnogo ljudi se zarazi te razviju imunološki odgovor na uzročnika zaraze (prirodno stečena imunost)
  • Mnogi ljudi se cijepe protiv uzročnika bolesti kako bi stekli imunitet

Ostali pojmovi vezani uz koronavirus

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje također je pažljivo pratio koronavirus te prikupljao pojmove koji se učestalo ponavljaju. Za kratka i jezgrovita objašnjenja pojmova, svakako posjetite mrežnu stranicu Instituta.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama