Koronavirus - 3. srpnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Možemo li se dva puta zaraziti? Zaraženih je puno više od službenih statistika

Među zaraženima od koronavirusa puno je osoba bez simptoma, a serološki testovi govore o daleko većem broju onih koji su bili zaraženi u odnosu na evidentirane slučajeve

koronavirus COVID-19 mozemo li se dva puta zaraziti imunitet krda seroloski testovi remdesivir deksametazon antitijela

Pacijenti koji su preboljeli COVID-19, nerijetko si postavljaju pitanje – mogu li se ponovno zaraziti i koliko dugo traje imunitet? Naravno, u kontekstu vremena koje će biti potrebno za razvoj cjepiva, kao i rasprava o tome koliko dugo traju antitijela, u kojem pravcu virus mutira, hoće li i kada biti novi val te koji nam lijekovi i terapije mogu pomoći, svi želimo znati što nam se može dogoditi.

Na sva ta pitanja nastojao je odgovoriti u posljednjem intervjuu za HTV naš molekularni biolog, dr.sc. Ivan Đikić. Mjere su se, kaže, prebrzo popustile pod utjecajem politike te se u javnosti stvara privid kako je virus oslabio, što znanstveno nije utemeljeno. Broj zaraženih sigurno je puno veći jer su i serološki testovi pokazali da je oko 80.000 ljudi bilo zaraženo novim koronavirusom.

„Taj veliki broj nije bio testiran genetski jer imamo samo manje od 3.000 pozitivnih. Nesrazmjer između 80.000 i 3.000 je ogroman. Ti zaraženi ljudi su bili u populaciji i oni su uvijek potencijalan izvor zaraze“, istaknuo je Đikić.

Virus nije oslabio

Također je naglasio da virus nije oslabio o čemu svjedoče brojna znanstvena istraživanja. Simptomi blaži jer su se promijenili uvjeti otkrivanja zaraženih osoba i okolina. Tako danas „lovimo“ zaražene u ranoj fazi s blažim simptomima, no to ne znači da je i virus slab. Manja je i koncentracija virusa na otvorenim prostorima – broj virusnih čestica koje će nas zaraziti definiraju automatski i mogućnost pojave simptoma, rekao je naš ugledni znanstvenik. Istaknuo je da su zbog toga održavanje socijalne distance te nošenje maski (prvenstveno u zatvorenim prostorima gdje je puno ljudi) ključni u prevenciji širenja bolesti. Još jedna važna stavka je da danas imamo najveći broj zaraženih u skupini mlađoj od 50, odnosno 60 godina. U tom slučaju, ističe Đikić, smrtnost pada ispod 1%. U skupini od 60 do 80 godina te onih starijih, smrtnost je 10 do 14%.

„Sve mutacije (virusa) koje smo do sada detektirali – a to je u prosjeku dvije do četiri mutacije svaki mjesec – su po svojoj funkcionalnosti neutralne. Znači niti stvaraju virus puno opasnijim, a niti puno slabijim“, objasnio je Đikić te dodao da je tih mutacija od siječnja do danas bilo preko 20. Te mutacije nisu stvorile niti rezistenciju na sve postojeće terapije koje imamo danas, kao ni cjepiva.

Remdesivir i deksametazon su moćna oružja

U bolničkom liječenju, objasnio je, trenutno imamo dva lijeka koja su trenutno klinički odobrena, a koriste se kod težih i teških slučajeva remdesivir i deksametazon. Svaki od tih lijekova ima svoj mehanizam djelovanja.

Remdesivir ciljano djeluje na enzim virusa koji se zove RNK polimeraza koji je ključan za stvaranje novih malih virusa. Kada ga blokirate, objasnio je Đikić, virus ostaje u stanici. Deksametazon je pak kortikosteroidni preparat koji se koristi za imunosupresiju našeg imunološkog sustava, odnosno sprečava da dođe do citokinske oluje, pretjerane reakcije imunosnog sustava koja vodi do zatajenja organa.

Ta dva lijeka nam daju puno veće šanse da spriječimo smrtnost i kod starijih pacijenata te onih koji pripadaju rizičnim skupinama. Treba također reći da stavljanje ljudi na respirator nije toliko pozitivno kao što je bilo u početku, mnoge su se stvari u pristupu liječenju promijenile, pa ova dva lijeka predstavljaju bolje oružje u rukama liječnika. Dodaje i da u slučaju lijekova koji potiskuju imunološki sustav treba biti jako oprezan u kojoj fazi bolesti se daju – ako se daju u početku bolesti, to može biti loše za pacijente, a u kasnijoj fazi su korisni. Naime, u početku se borimo protiv virusa, a u kasnijoj fazi moramo spriječiti oštećenja tkiva.

Teoretski se možemo ponovno zaraziti – u praksi se to još nije dogodilo

S obzirom na veći broj zaraženih mlađih ljudi kod kojih su prisutni blaži simptomi, postavilo se i pitanje razvija li se i više antitijela koja će nas štititi od budućih infekcija? Đikić je naglasio da je dosad provedeno više studija od kojih je najnovija objavljena prošlog tjedna u časopisu Nature Medicine na većem broju zaraženih.

Pokazala je da je pozitivna vijest da se stvaraju neutralizirajuća protutijela, no da moramo biti oprezni sa duljinom trajanja tih protutijela u serumu zaraženih. Studija je pokazala da oko 40% ljudi nakon dva mjeseca počinje gubiti titar neutralizirajućih protutijela koji je jako važan jer nas samo određeni titar brani od virusa pa teoretski možemo ponovno biti zaraženi.

No još nema istraživanja koja bi pokazala hoćemo li doista biti ponovno zaraženi te koliko ćemo biti prilagodljivi novom ulazu virusa u naš organizam. Te je podatke važno znati jer ćemo tada znati uz pomoć seroloških testova moći kontrolirati podatak koliki dio populacije je stvarno zaštićen, a koliko njih se može zaraziti ponovno.

S ciljem razumijevanja te izjave spomenimo da do trenutka pisanja ovog članka nije zabilježen niti jedan potvrđen slučaj ponovnog obolijevanja od bolesti COVID-19. Naime, bilo je slučajeva gdje je kod pacijenata koji su preboljeli COVID-19 test najprije bio negativan, a nekoliko tjedana kasnije bio je ponovno pozitivan, iako pacijenti nisu imali nikakvih simptoma bolesti. Pozitivan rezultat testa znanstvenici objašnjavaju kao lažni.

Tu pojavu je, među ostalima, objasnio dr. Mark Kortepeter, spec. epidemiolog i infektolog za Forbes, pozivajući se na nedavno objavljeno istraživanje južnokorejskog Centra za kontrolu bolesti. Naime, pokazalo se da problem leži u osjetljivosti testova koji su reagirali na malu količinu zaostalog genetskog materijala virusa nakon bolesti. Pacijenti koji su bili testirani kao pozitivni nisu imali simptome bolesti, nisu bili zarazni, pa nije zabilježeno niti da su zarazu prenijeli dalje.

Budimo odgovorni i prijavljujmo simptome

No bez obzira na sve nesuglasice koje postoje i informacije koje do nas dopiru, građani moraju prije svega štititi sebe, a to će učiniti najbolje primjenom onim mjera koje su već svima jasne, a to su držanje fizičke distance, ne zadržavanje u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi i održavanje higijene.

Također je jako važno da se prijavimo ako smo bili u bilo kakvom kontaktu sa zaraženim ili imamo simptome. Velik broj ljudi to ne čini jer se ne žele izložiti neugodnostima, ne žele biti u samoizolaciji. Međutim, to je odgovornost svakog od nas, ističe Đikić.

Je li ovo nastavak epidemije ili drugi val: Pojmovi koje trebamo znati o koronavirusu

Vodič kroz pojmove: što znači koronavirus a što COVID-19, što je inkubacija a što imunitet krda, drugi val, pandemija,...

SAZNAJTE VIŠE

Poziva i da se u situacijama gdje imamo jako velik broj osoba bez simptoma trebaju nositi maske u zatvorenim prostorima i sredstvima javnog prijevoza, gdje god smo okruženi velikim brojem ljudi.

Pogledajte intervju u cijelosti:

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button