Probava - 02. studenoga 2017.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Darija Vranešić Bender

Probiotici pomažu djeci kod alergija, kolika, prehlada i proljeva

Dobre bakterije igraju veliku ulogu u našem životu, od trenutka začeća do djetinjstva i odrasle dobi. Osim što pridonose prevenciji bolesti, probiotici su vrlo korisni i u liječenju 

Probiotici korisni u  prevenciji i liječenju

Međuigra nasljeđa i okolišnih uvjeta utječe na svaki stadij razvoja od začeća do postnatalnog razvoja, a posljedice su potencijalno dalekosežne tijekom djetinjstva i odrasle dobi. Tijekom trudnoće imunosne i metaboličke funkcije fetusa ovise o majci pa je stoga prehrana majke u uskoj vezi sa zdravljem djeteta.

Majčina mikrobiota probavnog sustava ima brojne fiziološke uloge koje utječu na imunosne i metaboličke funkcije djeteta, posebno u ranom neonatalnom životu, a moguće čak i u maternici. Prijenos bakterija s majke na novorođenče putem izravnog kontakta s majčinom mikrobiotom tijekom porođaja također utječe na kolonizaciju probavnog sustava dojenčeta. Tijekom godina istraživanja važnosti mikrobiote za majku i dijete iznjedrene su brojne spoznaje o utjecaju probiotika (dobrih bakterija) na mikrobiotu u razdoblju prije i neposredno nakon porođaja, kao jedne od prehrambenih strategija za smanjenje rizika bolesti tijekom djetinjstva i odrasle dobi.

Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece utvrđeno je da svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade

Jačanje imuniteta

Manja učestalost infekcija i smetnji u probavnom sustavu kod dojene djece djelomično može biti objašnjena razlikama u mikrobioti dojene i djece hranjene dojenačkim mlijekom.

Spoznaje prema kojima bifidobakterije i laktobacili u crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere pridonijele su inicijativi za uključivanje probiotika u dojenačka mlijeka i njihovu primjenu kao dodatak prehrani u najranijoj dobi. Pri tome je ustanovljeno da specifične bifidobakterije i laktobacili, primijenjeni oralno, uspješno nastanjuju probavni sustav dojenčadi i male djece.

Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece utvrđeno je da svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj.

Ublažavanje dojenačkih kolika

Studija talijanskih znanstvenika, objavljena prije dvije godine, pokazala je da primjena probiotičke bakterije Lactobacillus reuteri Protectis znatno smanjuje plač dojenčadi zbog dojenačkih kolika. Prvih tjedan dana suplementacije vrijeme plača smanjilo se sa 300 na 95 minuta na dan, a pri trotjednoj suplementaciji plakanje se svelo na samo 35 minuta dnevno.

>>Jesu li probiotici hit ili stvarni spas? Sve je više probiotika na tržištu, no treba biti oprezan pri kupnji.<<

Pomoć kod proljeva

Rastući broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika. U tom kontekstu dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rotavirusom te manja učestalost putničkih proljeva pa se može reći da probiotici posjeduju preventivno i terapijsko djelovanje na nekoliko vrsta proljeva različitih uzroka. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium te za stanice kvasca Saccharomyces boulardii.

Dobro dizajnirani klinički pokusi provedeni na zdravoj djeci ukazali su na terapijski potencijal probiotika kod djece s akutnim infektivnim proljevom. Nekoliko sustavnih pregleda studija pokazalo je da probiotici smanjuju broj proljevastih stolica i trajanje proljeva za prosječno jedan dan. Osim toga, združene smjernice za terapiju akutnoga gastroenteritisa Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu te Europskog društva za pedijatrijske infektivne bolesti navode da aktivna terapija može smanjiti trajanje i težinu dijareje. Među ostalim, u smjernicama se kao učinkovita intervencija navodi primjena oralnih rehidracijskih otopina te probiotičkih sojeva  Lactobacillus GG ili Saccharomyces boulardii. Probiotici su učinkovitiji kada se primijene u početnoj fazi bolesti, posebice kod virusnih gastroenteritisa.

Brojne analize studija pokazuju da primjena probiotika u prevenciji proljeva izazvanih antibioticima ima blagotvoran učinak

No rezultati objavljenih kliničkih studija pokazali su da je korist davanja probiotika zdravoj djeci u svrhu prevencije akutnih gastrointestinalnih infekcija skromna. Većina studija provedena je u zajednicama poput vrtića i jaslica, a najčešći uzročnik akutnih proljeva u djece bio je rotavirus. 

Brojne analize studija pokazuju da primjena probiotika u prevenciji proljeva izazvanih antibioticima ima blagotvoran učinak. Obično se terapija probioticima počinje istodobno s terapijom antibioticima, no pritom između uzimanja antibiotika i probiotika treba biti razmak od tri sata. Terapija antibioticima u usporedbi s placebom smanjila je rizik pojave proljeva izazvanih antibioticima između 28,5 i 11,9 posto. LGG, Bifidobacterium lactis, Streptococcus thermophilus i Saccharomyces boulardii najčešće su korišteni sojevi u tim istraživanjima. Djeca u tim studijama primala su ili dojenačke mliječne pripravke obogaćene probioticima ili su im davani dodatni probiotici u pripravcima. S druge strane, učinkovitost probiotika u terapiji proljeva izazvanog antibioticima nije potvrđena.

Prevencija alergija

Rezultati nekih studija ukazuju na dobrobit preventivne primjene probiotika tijekom trudnoće i dojenja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci života kod djece koja imaju rizik od atopijskih bolesti. Ipak, smatra se da je potrebno provesti još studija koje bi potvrdile te hipoteze kako bi se uvela rutinska primjena probiotika u te svrhe. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama