Vodič kroz štetne kemikalije iz okoliša koje ugrožavaju dječje zdravlje

Djeca su osobito ranjiva na djelovanje štetnih kemikalija iz okoliša, koje se mogu pronaći u plastici, hrani, kozmetici i zraku. Izloženost tim tvarima – od prenatalnog razdoblja do ranog djetinjstva – može negativno utjecati na razvoj živčanog i hormonskog sustava.

U ovom članku saznat ćete koji su najopasniji endokrini disruptori i toksične tvari u plastici, gdje se nalaze te kako ih učinkovito izbjeći u svakodnevnom životu.

Trudnice i djeca su najviše ugroženi

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 24% globalnog opterećenja bolestima može se pripisati štetnim utjecajima iz okoliša, uključujući onečišćenje zraka, kemikalije, nesigurnu vodu i loše uvjete stanovanja.

Procjena ukupnog rizika dodatno je otežana zbog velikog broja različitih kemijskih spojeva i njihove sveprisutnosti u svakodnevnom životu. Posebno su osjetljive skupine poput trudnica, kao i novorođenčadi te male djece čiji se organizam tek razvija. Upravo zato se razdoblje od začeća do prve godine života smatra najkritičnijim za moguće dugoročne učinke izloženosti.

Što su endokrini disruptori?

Endokrini disruptori su kemikalije koje mogu ometati hormonalni sustav i povezane su s mnogim zdravstvenim problemima kod ljudi. Najčešće imitiraju djelovanje estrogenih hormona i mogu se pronaći u brojnim proizvodima namijenjenim za široku uporabu, kao što su plastične boce i posude, limenke, deterdženti, usporivači vatre, igračke, kozmetika i pesticidi.

Navedeni spojevi imaju potencijal promjene hormonske ravnoteže koja je nužna za normalan rast i razvoj.

Bisfenol A (BPA)

Bisfenol A (BPA) jedan je od najpoznatijih endokrinih disruptora, a koristi se u proizvodnji polikarbonatne plastike i epoksi-smola koje se nalaze u brojnim proizvodima. Prisutan je svugdje, od bočica za hranjenje i ambalaže za hranu, do unutarnjih premaza limenki i vodovodnih cijevi.

Zbog mogućnosti migracije BPA-a iz plastike u hranu i piće, osobito pri zagrijavanju, izražena je zabrinutost o njegovu utjecaju na ljudsko zdravlje. Istraživanja na životinjskim modelima ukazuju na potencijalne učinke na razvoj reproduktivnog i živčanog sustava. Navedeno uključuje promjene u razinama hormona, prijevremeno spolno sazrijevanje i promjene u ponašanju.

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), izloženost BPA-u povezuje se s mogućim rizicima za zdravlje, osobito kod djece i trudnica. Nova znanstvena mišljenja EFSA-e iz 2023. godine dodatno su smanjila tolerabilan dnevni unos BPA-a, uzimajući u obzir podatke o imunološkom sustavu i hormonalnim poremećajima.

Insekticidi

Određene skupine insekticida, uključujući i one koji su danas zabranjeni za široku uporabu poput DDT-a (diklor-difenil-trikloretan), pokazale su potencijal da djeluju kao endokrini disruptori.

Iako je uporaba DDT-a u mnogim zemljama ukinuta 1970-ih i 1980-ih, tragovi ovog spoja i dalje se mogu pronaći u okolišu i ljudskim tkivima zbog njegove postojanosti i sposobnosti bioakumulacije.

Studija objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives koju je provelo Sveučilište Kalifornija, Berkeley pokazala je da su žene koje su tijekom djetinjstva (od rođenja do 14. godine) bile izložene višim razinama DDT-a, imale povećan rizik od razvoja karcinoma dojke u odrasloj dobi. Prema toj studiji, rizik je bio do pet puta veći u najizloženijoj skupini ispitanica u usporedbi s onima koje nisu bile izložene.

Ftalati

Ftalati su kemijski spojevi koji se dodaju plastici kako bi postala fleksibilnija i izdržljivija. Međutim, s vremenom se mogu otpuštati iz materijala (hlape ili se ispiru) što zabrinjava jer su često prisutni u proizvodima koji dolaze u kontakt s djecom.

Zbog potencijalno štetnih učinaka na zdravlje, njihova je upotreba ograničena ili zabranjena u dječjim igračkama i proizvodima za dojenčad unutar Europske unije. Spojevi poput DEHP-a, DBP-a i BBP-a klasificirani su kao endokrini disruptori. Povezani su s mogućim utjecajem na razvoj reproduktivnog sustava, osobito kod dječaka.

Ftalati se nalaze i u kozmetici, deterdžentima, ambalaži, odjeći i drugim proizvodima široke potrošnje. Neka istraživanja pokazuju povezanost prenatalne izloženosti s promjenama u hormonalnom razvoju. Utjecaj na ponašanje i neurološki razvoj još uvijek se istražuje.

Perfluoroktanoična kiselina (PFOA)

Perfluoroktanoična kiselina (PFOA) je sintetski kemijski spoj koji pripada skupini perfluoriranih spojeva (PFAS). Dugo se koristio u industriji, posebno za izradu teflonskih premaza, vodootpornih tkanina, tepiha otpornih na mrlje i ambalaže za hranu.

Zbog dugotrajne razgradnje u okolišu i sposobnosti nakupljanja u organizmu, PFOA je predmet brojnih istraživanja. U laboratorijskim studijama na životinjama pokazao je učinke na jetru, imunološki i reproduktivni sustav, a Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala ga je kao mogući karcinogen za ljude (Grupa 2B).

PFOA se može naći kao kontaminant u vodi, hrani, kućanskim proizvodima i industrijskom otpadu. Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), većina stanovništva SAD-a imala je mjerljive razine PFOA u krvi tijekom ranih 2000-tih, a procjene govore da je više od 98 % populacije bilo izloženo ovom spoju prije regulatornih ograničenja.

Zbog zabrinutosti za zdravlje, Europska unija i SAD postupno su ograničili ili zabranili njegovu proizvodnju i upotrebu u većini komercijalnih proizvoda.

Usporivači vatre

Usporivači vatre (eng. flame retardants) su kemikalije koje se dodaju u materijale poput tekstila, dječjih autosjedalica, madraca i jastuka od poliuretana. Njihova svrha je usporiti širenje plamena u slučaju požara.

Neki spojevi iz ove skupine, poput polibromiranih difenil etera (PBDEs), pokazali su u istraživanjima na životinjama mogućnost narušavanja hormonske ravnoteže. Također, mogu utjecati na razvoj živčanog sustava.

Zbog svoje stabilnosti i sposobnosti nakupljanja u okolišu, ovi spojevi lako dospijevaju u tijelo. Najčešći putovi su udisanje čestica iz kućne prašine ili apsorpcija kroz kožu.

Iako su neke klase usporivača vatre (npr. PBDEs) zabranjene ili strogo regulirane u Europskoj uniji i SAD-u, zamjenske tvari još uvijek se istražuju po pitanju sigurnosti.

Skriveni izvori toksina u svakodnevnim proizvodima

Kozmetika, tekstil, obuća, sredstva za čišćenje i brojni drugi proizvodi široke potrošnje mogu sadržavati velik broj kemikalija. Mnoge od njih su potencijalno štetne za zdravlje. Neki sastojci, poput konzervansa, boja, mirisa ili omekšivača plastike, povezani su s endokrinim poremećajima, alergijama i dugoročnim učincima.

Zabrinjava prisutnost nanočestica koje se sve češće koriste zbog funkcionalnih svojstava. Primjerice, dodaju se za smanjenje gužvanja tkanina ili kao antimikrobni dodaci u odjeći. Zbog svoje veličine lako prodiru kroz kožu ili sluznice, a njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno istraženi.

Djeca su posebno osjetljiva zbog tanje kože i njezine veće površine u odnosu na tjelesnu masu. To povećava rizik od štetnog djelovanja toksičnih tvari. Ftalati, na primjer, često se nalaze u dijelovima dječje odjeće i obuće, a brojne ih studije svrstavaju među endokrine disruptore.

Nažalost, u obradi tekstila i proizvodnji odjeće često se koriste kemikalije koje mogu štetno djelovati na zdravlje. Među njima su olovo, kadmij, živa, krom, PFAS spojevi, azo-boje, klorofenoli i biocidi. Ove tvari mogu izazvati iritacije kože, alergijske reakcije te dugoročne učinke na endokrini sustav.

Osobitu zabrinutost izaziva činjenica da se kemikalije mogu nalaziti čak i u proizvodima namijenjenima djeci, poput čarapa s antibakterijskim tretmanima ili odjeće tretirane usporivačima gorenja. Koža novorođenčadi osjetljivija je i propusnija nego u odraslih, pa je rizik od apsorpcije štetnih tvari kod njih znatno veći.

Zabrinutost dodatno pojačava ograničenost sigurnosnih propisa – iako je Europska unija donijela važne regulative poput Direktive 1223/2009, kojom je zabranjena uporaba više od tisuću tvari u kozmetičkim proizvodima, o mnogim spojevima koji se i dalje koriste nema dovoljno istraživanja.

Važno je napomenuti da se ovaj popis redovito ažurira kako bi odražavao najnovija znanstvena saznanja i osigurao visoku razinu zaštite zdravlja potrošača. Roditelji bi zato trebali birati proizvode s jasnim deklaracijama i certifikatima sigurnosti, osobito kada se radi o njezi kože najmlađih.

Članak nastavite čitati na stranici aplikacije LittleDot gdje ćete pronaći i mnoštvo drugih korisnih savjeta vezanih uz dječje zdravlje.