Što znači da je dijete spremno za školu?

Polazak u prvi razred osnovne škole veliki je trenutak u životu cijele obitelji, a osobito za dijete koje se prvi put susreće s novim pravilima ponašanja, novim licima, prostorom… Sve to predstavlja veliku promjenu te je na neki način, kažu stručnjaci, prvi veliki korak na putu ka zrelosti.

Što podrazumijeva „zrelost“ za školu?

Spremnost za školu složen je pojam koji čini kombinacija različitih osobina, sposobnosti, vještina, navika, znanja i motivacije. Ona je rezultat biološkog sazrijevanja, razvoja i učenja, a očituje se kao dosegnutost određene razvojne razine koja je potrebna za novo učenje u školi.

Tako će dijete koje ne razvije finu motoriku prstiju imati problema pri pisanju olovkom, dijete bez razvijene fonološke svjesnosti (rastavljanje riječi na glasove, slogove, sastavljanje) neće moći ili će teško naučiti čitati i pisati.

Često čujemo izraz „dijete je zrelo za školu – ono je spremno za školu“ – što to znači?

Spremnost za školu podrazumijeva:

• socio-emocionalnu,
• spoznajnu (intelektualnu),
• govorno-jezičnu,
• tjelesnu i psihomotoričku spremnost

Socio-emocionalna spremnost

Socio-emocionalna spremnost najvažnija je sastavnica spremnosti za školu. Jednako je važna sastavnica spremnosti kao i intelektualna spremnost.

Ona podrazumijeva kontrolu emocija i sposobnost odgađanja zadovoljenja vlastitih želja i potreba.

Dosegnuta je i primjerena razina tolerancije na frustraciju kako bi dijete bilo uspješno i u zadacima koji mu se ne sviđaju.

Emocionalno zrelo dijete je samostalno, sigurno u sebe i ima pozitivnu sliku o sebi. Bez straha se odvaja od roditelja i samostalno je u brizi za sebe, uspješno ostvaruje kontakte s vršnjacima, osjetljivo je na potrebe drugih te konstruktivno rješava konflikte.

Spoznajna ili intelektualna spremnost

Ona podrazumijeva da su razvijena opća predznanja djeteta o sebi i svojoj obitelji, prirodi i prirodnim pojavama, uključuje i razumijevanje prostornih, vremenskih te količinskih odnosa, prepoznavanje i imenovanje boja, zbrajanje i oduzimanje do 10 te brojanje do 30.

Također uključuje pamćenje, logičko zaključivanje, kategorizaciju i pažnju od 15 do 20 minuta, a u igri do 60 minuta.

Kako bi dijete uspješno ovladalo vještinama čitanja i pisanja, potrebne su neke predvještine.

Grafomotoričke vještine – preduvjet su za usvajanje vještine pisanja. Tu spomenimo pravilno držanje olovke, pisanje pravilne i jasne linije, pravilnu orijentaciju na papiru, povlačenje od crte do crte ili od točke do točke, ravne, valovite i kružne linije, precrtavanje likova (trokut, krug, kvadrat, pravokutnik), zna pisati svoje ime velikim tiskanim slovima.

Tu su i razvijanje fine motorike šake, fleksibilnosti, vježbanje okulomotorne koordinacije, precrtavanje jednostavnih oblika, modeliranje plastelina, slaganje Lego kockica, nizanje perlica, rezanje škarama i dr.

Predčitalačke vještine – razvijaju se od rođenja, a odnose se na svjesnost djeteta o funkciji i karakteristikama pisanog jezika (razlika u slovima, smjer pisanja i čitanja, interpunkcija, rima, veza glas-slovo).

Preduvjet su za usvajanje vještine čitanja (prepoznavanje i imenovanje prvog ili zadnjeg glasa u riječi, povezivanje slogova i glasova u riječi te rastavljanje riječi na slogove i glasove – glasovna analiza i sinteza riječi).

Govorno-jezična spremnost

Govorna spremnost preduvjet je uspješnog usvajanja slova i svladavanja vještine čitanja. Uključuje:

• čisto i pravilno izgovaranje svih glasova, rastavljanje riječi na glasove i njihovo sastavljanje u riječ (glasovna analiza i sinteza),
• razumijevanje verbalnih uputa, razvijenost rječnika, gramatički pravilan govor (dijete koristi množinu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu), komunikacija cijelim rečenicama, definiranje jednostavnih pojmova (npr. što je lopta, čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.), vođenje razgovora (pravilan redoslijed događaja: uvod, problem, završetak).

Ako primijetite određena odstupanja u govoru, ne ustručavajte se obratiti logopedu.

Tjelesna i psihomotorička spremnost

Tjelesna i psihomotorička spremnost podrazumijeva dobru tjelesnu razvijenost (visina, težina), normalno funkcioniranje djetetovih osjetnih organa (vid, sluh, uspostavljena kontrola fizioloških funkcija…), razvijena je fina (pokretljivost šake, uspostavljena dominantnost ruke), kao i gruba (hodanje, trčanje, oblačenje) motorika.

Ona je potrebna da bi dijete moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi te je važna i za osjećaj samopouzdanja i statusa među vršnjacima.

Kako pripremiti dijete za školu?

Pritisak oko pripreme za školu mnoge roditelje može uznemiriti.

Zna li moje dijete slova? Govori li engleski? Može li dugo sjediti? Sve su to pitanja koja roditelji sebi postavljaju. Međutim, to nije „vježbanje“, „uškolavanje“, „pripremanje“ ili intenzivni razvoj pojedine vještine.

Danas već svaki trogodišnjak zna da će jednom ići u školu te je usmjeravanje na sljedeću fazu razvoja, uz kompetentnog ili starijeg vršnjaka i odraslu osobu, dio odrastanja. Dijete živi u društvu i spontano uči o budućnosti: naučit će voziti bicikl bez pomoćnih kotača, jednom će znati plivati, narast će, znat će pisati… I ići će u školu nakon šestog rođendana. Djeca vide druge oko sebe, u obitelji i u vrtiću saznaju da su njihovi roditelji i drugi odrasli, kao i braća, sestre, išli u školu te da je škola mjesto učenja i dio života.

Važno je da dijete tijekom odrastanja ima podršku u svim aspektima razvoja i važne informacije od odraslih u skladu s dobi, da raste u uvjetima koji su poticajni za razvoj socijalnih vještina i emocionalne zrelosti te razvija odnose u kojima će se osjećati sigurno. Osim ako ima specifičnih teškoća u nekom području razvoja, a o ciljanoj pripremi za školu ne bi trebalo izdvojeno ni govoriti.

Najbolja priprema djeteta za školu je igra – to je aktivnost u kojoj će dijete vrlo rado surađivati, učiti i najprirodnije se pripremati za školu.

Što roditelji mogu učiniti?

• razgovarajte o osjećajima i budite podrška za sve djetetove osjećaje,
• potičite djetetovo samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi,
• stavljajte pred dijete realna očekivanja i više naglašavajte trud, a manje uspjeh,
• potičite suradnju i prosocijalna ponašanja,
• učite dijete da prihvaća neuspjeh, potičite ustrajnost i završavanje i manje zanimljivih zadataka,
• igrajte s djetetom društvene igre, gledajte zajedno dječje filmove i emisije, čitajte djetetu i pritom puno razgovarajte,
• potičite interes za čitanje i pisanje,
• potičite djetetovu samostalnost u brizi za sebe,
• učite ga o snalaženju u prometu, naučite put do škole, važne brojeve telefona i snalaženje u vremenu.

Dijete najbolje uči kroz igru!

Kroz igru dijete najlakše uči, opušta se i zabavlja, razvija ponašanje usmjereno cilju , razvija motoriku, maštu, koncentraciju, mišljenje, obogaćuje govor, usavršava vještine komunikacija i osjeća se dobro.

Zapamtite! Svako se dijete razvija svojim tempom, svako dijete ima svoje snage, potencijale i interese, temperament i pristup učenju. Nikad ne uspoređujte svoje dijete s drugim djetetom jer je svako dijete individua za sebe. Svakom djetetu potreban je drugačiji pristup da biste ga pripremili za školu.

Našim se predškolarcima bliži kraj boravka u vrtiću i započinje sljedeće izazovno razdoblje u životu – škola. Oni se sa svojim odgojiteljicama i prijateljima pripremaju za školu od samog upisa u vrtić, no ove godine pripreme su nešto intenzivnije.

Znamo koliko je važno da je dijete intelektualno, emocionalno, fizički i govorno spremno za školu. Stoga nam je kao ustanovi važno da zajedno, u suradnji s vama roditeljima i stručnim timom škole, olakšamo djeci prijelaz iz vrtića u školu i osnažimo ih za nove izazove.

Izvor: DV Pčelica, Molve