Prirodni načini jačanja dječjeg imuniteta prije polaska u školu

Vrijeme je za polazak u školu, a prije nego što se vaši mališani uhvate u koštac s novim izazovima, razmislite na koje sve načine možete ojačati dječji imunitet. Kad govorimo o dječjem imunitetu, moramo razjasniti nekoliko stvari. Djeca se ne rađaju s razvijenim imunitetom. Neko vrijeme ih štiti majčin imunitet, a to se razdoblje produljuje dojenjem pa svako dijete mora polako razvijati svoj imunitet. To je dio prilagodbe na svijet u kojem su se našli i za to je potrebno neko vrijeme. Razvijanje imuniteta, nažalost, podrazumijeva stupanje u kontakt s mikroorganizmima koji uzrokuju bolesti pa se smatra normalnim i uobičajenim i do deset respiratornih infekcija ili temperatura te šest proljeva godišnje za djecu predškolske dobi.

Ne postoji čarobni štapić koji će odjednom stvoriti imunitet. Potrebno je vrijeme (mjereno u godinama) da se razviju i uravnoteže pojedini elementi imunosnog sustava pa se kaže da ne treba ni hiperstimulirati imunitet.

Pretjerana roditeljska briga

S obzirom na veliku učestalost infekcija kod djece, doslovce jednom mjesečno, što smatramo normalnim, često primjećujemo da se roditelji brinu misleći da dijete ima loš imunitet. Nema razloga za brigu ako respiratorne infekcije, proljeve i temperature ne prate teža stanja. I relativno rijetko je uistinu potrebno posegnuti za antibioticima. Naravno, zaposleni smo, teško je uzimati bolovanja, brinemo se, no moramo biti svjesni normalnog procesa. I ponovimo ono što vjerojatno svi znamo: antibiotike treba koristiti razumno te isključivo ako ih je propisao liječnik. Oni ne djeluju na viruse koji su redovito uzrok većine ovdje spomenutih infekcija.

Djeci koju se čuva od druge djece, ne vodi na druženja i u vrtić da ne bi bila bolesna pravi se medvjeđa usluga. Ako ih stavimo pod stakleno zvono, nikad neće razviti imunitet.

Kako prehranom ojačati dječji imunitet

Kad je riječ o korekciji prehrane, uvijek treba razmisliti i tražiti stručni savjet. Protuupalno djelovanje omega-3 nezasićenih masnih kiselina iz biljnih izvora (ALA) i onih iz ribe (EPA i DHA) važno je za zaustavljanje upala koje su normalna reakcija tijela tijekom određenih stanja. Ako se ne jede dovoljno ribe, EPA i DHA bilo bi poželjno uzeti kao dodatak prehrani. Na tržištu imamo dostatnu ponudu proizvoda koji imaju dovoljne doze EPA i DHA. Izvor ALA su biljna ulja, primjerice, lan i konoplja.

Nemojmo zaboraviti bioflavonoide čiju prisutnost u biljkama često prepoznajemo po žarkim bojama plodova. Oni su također važni sudionici mnogih procesa u tijelu. Stoga je raznolika prehrana, bogata voćem povrćem i začinima, iznimno važna u razvoju imuniteta i jačanju prirodnih obrana.

Probiotici su vrlo popularni posljednjih godina. Naša crijeva su najveći imunosni organ u tijelu, a naš mikrobiom, odnosno ukupnost mikroorganizama našeg probavnog sustava, izravno utječe na njega. Ljudski mikrobiom sam se “bori” protiv patogenih mikroorganizama te smanjuje propusnost crijeva pa se preporučuje i uzimanje probiotika neko vrijeme prije i poslije cijepljenja.

Prijeđimo na prirodne načine izravnog jačanja imuniteta. Najčešće korišteni prirodni preparati su glukani (alfa i beta), ehinaceja i matična mliječ. No, preporučuje se traženje stručnog savjeta, posebice kada je riječ o djeci. Neki nutricionisti preferiraju i alfa-glukan (iz shiitake gljiva), drugi beta-glukan (kvasci), no u oba slučaja treba uzimati dovoljne doze. Najveći je problem, kao i kod mnogih drugih dodataka prehrani, subdoziranje. Nažalost, prava doza glukana obično ima i svoju cijenu. Glukani imaju prednosti ako se uzimaju prije i poslije cijepljenja.

Od glukana do ehinaceje

Ehinaceja je mnogima omiljena biljka imuniteta, obično povoljnija od glukana, ali problem je što na našem tržištu rijetko ima kvalitetnih ekstrakta. Važno je upozorenje da se ne smije koristiti kod autoimunih bolesti, uključujući i sve prisutniji Hashimotov tireoiditis. Ne smije se upotrebljavati dulje od osam tjedana. Prema mišljenju nekih stručnjaka, smije se davati najviše mjesec dana u kontinuitetu.

No da bismo blago poticali imunitet, ne trebamo ići dalje od biljaka kao što su sljez, islandski lišaj i šipak (divlja ruža). Sljez i islandski lišaj ne samo da se koriste kod kašlja nego utječu i na dizanje imuniteta. Već je dobro poznato da bijeli sljez ne smijemo kuhati nego ga trebamo pustiti da odstoji (macerira) u vodi na sobnoj temperaturi te piti napravljeni gel. Kompleksni šećeri iz lišaja, sljeza, kao, uostalom, i iz alfa i beta glukana, potiču ponajprije stanice imuniteta u crijevima.

Eterična ulja da, ali oprez!

Eterična ulja poput ravensare i eukaliptus radiate, osim što pokazuju antivirusna djelovanja, imaju i određena svojstva u podizanju imuniteta. Ipak, oprez je potreban kod malih pacijenata sklonih opstrukcijama i astmi kod kojih se stanje njihovom primjenom može pogoršati.

Na kraju istaknimo da ništa od navedenog neće spriječiti infekcije, ali može skratiti tijek bolesti, može smanjiti intenzitet simptoma i može pomoći smanjiti broj infekcija u određenom razdoblju.