Nepovoljni utjecaji digitalnih gadgeta na mališane 

Tisućama godina se je ljudski organizam prilagođavao promjenama životnih uvjeta. Ovi procesi, koji su se odvijali postupno i polagano, su povećavali izglede za opstanak i uspjeh. No okolišne promjene se unatrag stotinjak godina dramatično ubrzavaju te postaje upitno u kojoj mjeri mogu biti popraćene (relativno sporim) biološkim prilagodbama.

Jedan od segmenata dramatičnih promjena je razvoj telekomunikacije i informatike. Čini se da su na njih posebno osjetljiva djeca, naročito najmlađih dobnih skupina, kada su razvojni procesi burni i kad se stvaraju temelji zdravlja u odrasloj dobi.

Debljina kod djece

Jedan od općepoznatih primjera je razvoj debljine zbog duljeg vremena ispred TV ekrana, računala i mobitela. Manje kretanja te otklon pažnje s unosa kalorija hranom i pićem, značajno doprinosi dramatičnom povećanju učestalosti debljine koja se počinje javljati nakon 5. godine života i nastavlja linearni rast do u odraslu dob. Nažalost, postoje i brojni drugi uzroci koji združeno djeluju (nasljedni, društveni i ekonomski).

Teškoće sa socijalizacijom

Okupiranost elektroničkim napravama duboko remeti socijalizaciju i neposrednu interakciju s okolinom. Upravo je takva interakcija u vidu druženja, zajedničke igre, razgovora s roditeljima i bližnjima preduvjet socijalnog i psihološkog zdravlja.

Riječ je o procesima u kojima se uspostavljaju osobni odnosi, norme društvenog ponašanja i unutarnji sustav vrijednosti (što se smije a što ne smije, što je moralno a što ne, što je pravedno i slično) te suosjećajnost (empatija).

Nepovoljan utjecaj na razvoj mozga

I na koncu, postoji još jedan, iznimno važan razlog zbog kojeg gledanje ekrana (TV, PC) može imati nepovoljan utjecaj, a riječ je o ranom razvoju mozga. Po rođenju se nastavljaju burni procesi razvoja mozga; stvaraju se moždane stanice, one se međusobno povezuju i umrežavaju, mozak se povećava i dobiva na težini. Navedeni procesi su pod utjecajem nasljeđa (gena) s jedne strane te vanjskih utjecaja (ranih doživljaja i iskustava) s druge.

Dugotrajnije fokusiranje na sadržaje koji donose jaku stimulaciju (npr. igrice, reklame na televiziji i sl.) definitivno uzrokuje prekomjernu stimulaciju određenih dijelova mozga te utječe na njegov razvoj. Brojna istraživanja ukazuju na utjecaj ovakvih stimulacija na nastanak ili na težinu poremećaja pažnje i hiperaktivnost (ADHD).

Izbjegavanje prekomjernog podražaja

Evolucijski gledano, nismo bili tako rano izloženi prekomjernoj stimulaciji, jednako kao što nismo imali pokretne slike u dvije dimenzije (ekran). Sve navedeno utječe na organizaciju mozga (procese rasta i razvoja) te se u literaturi mogu pronaći studije o mogućem utjecaju gledanja pokretnih slika na nastanak poremećaja iz autističnog spektra. To je jedan od razloga zbog kojeg brojna stručna pedijatrijska društva ne preporučuju izlaganje djece ovim medijima tijekom prvih tri do pet godina života.

Igračke koje daju zvučnu i svjetlosnu stimulaciju trebaju biti primjerene dobi djeteta kako bi se izbjegao prekomjerni podražaj. Tako u ranoj dojenačkoj dobi nije uputno davati igračke koje reproduciraju glasne i iritirajuće zvukove. Jednako, jaka svjetlosna stimulacija (danas je česta zbog uporabe LED tehnologije) također neće povoljno utjecati na djetetov razvoj. U toj dobi je roditelj najbolja igračka.