Dječje zdravlje - 2. prosinca 2022.
AUTOR ČLANKA - Valentina Čarapina, Udruga Kako si?, ADIVA Plus sadržaj

Što je to doista darovitost djece i kako je poticati?

Kako bismo mogli prepoznati darovitost, prvo moramo razumjeti što ona sve obuhvaća, a to je pitanje na koje stručnjaci i dalje nemaju jedan, sveobuhvatan odgovor

nadarena djeca-kako poticati darovitost

U početku istraživanja, darovitost se definirala kao kvocijent inteligencije (IQ) veći od 132, odnosno 135 dobiven standardiziranim testovima inteligencije. Stručnjaci su s vremenom uvidjeli da je takva definicija darovitosti ograničena i da ne obuhvaća sve oblike nadarenosti koje su mogli prepoznati kod djece.

Stoga se definicija darovitosti proširila i od 1972. godine opisuje da su darovita djeca ona koja na procjenama stručnjaka postižu rezultate koji ukazuju na izvanredne sposobnosti ili potencijal za izvanredan uspjeh u sljedećim područjima:

  • opće intelektualne sposobnosti,
  • specifičan akademski uspjeh,
  • kreativno ili produktivno mišljenje,
  • vizualne i izvedbene umjetnosti,
  • psihomotorne sposobnosti,
  • vještine vođenja.

Uobičajeno bi se izvanrednim uspjehom smatrao rezultat koji je iznadprosječan u usporedbi s rezultatima dobne skupine djeteta čiji se uspjeh mjeri. Primjerice, dijete koje u dobi od tri godine samostalno zbraja i oduzima ili dijete koje u dobi od šest godina slika realistične portrete, naprednije je od svoje vršnjačke skupine.

Roditelji, pažnja! Prepoznajte je li vaše dijete darovito

Otkrivaju li testovi darovitost?

Današnje definicije darovitosti idu korak dalje te opisuju da ni takva mjera uspjeha nije savršen pokazatelj darovitosti jer se poneka djeca svojim interesima i ponašanjem izdvajaju od svoje vršnjačke skupine, a na testovima postižu prosječne rezultate. Jedan takav primjer bilo bi dijete od deset godina koje u svoje slobodno vrijeme uči o astrofizici, a na standardiziranim testovima ne postiže iznadprosječan rezultat.

Neki su od glavnih uzroka lošijih rezultata darovite djece na testovima kada dijete nije motivirano za rješavanje testa, kada pretjerano analizira zadatke, kada je pretjerano samopouzdano i nemarno rješava test, perfekcionizam, ispitna anksioznost te neusklađenost testa koji se koristi za mjerenje darovitosti i vrste darovitosti koju dijete pokazuje.

Darovito na svoj način

Moderan pristup proučavanju darovitosti smatra da je svako darovito dijete – darovito na svoj način. To podrazumijeva da je za procjenu darovitosti potreban pristup stručnjaka koji istovremeno uzima u obzir rezultate testova, ponašanje djeteta izvan testnog okruženja i interese djeteta.

Neki od znakova koji, osim rezultata testova, mogu upućivati na darovitost kod djece školske dobi su kada dijete:

  • brzo i s lakoćom usvaja nova znanja,
  • iznosi originalne, kreativne, maštovite ideje,
  • ima razvijen vokabular,
  • samostalno uči čitati,
  • samostalno pokazuje interes za učenjem,
  • ustrajno i usmjereno proučava područje oko kojeg je znatiželjno,
  • postavlja puno pitanja, skeptično je ili kritično prema onome što odrasli govore,
  • razmišlja logično i argumentira,
  • dijeli neočekivane uvide,
  • ima visoku razinu empatije i osjetljivosti,
  • umjetnički ili glazbeno je vješto,
  • ima razvijen smisao za humor.

Važno je naglasiti da neće svako darovito dijete pokazivati sva navedena ponašanja, no pokazivat će više takvih ponašanja u odnosu na svoje vršnjake.

Uz to, darovitost sama po sebi ne podrazumijeva izvanredan uspjeh na testovima niti u školovanju, već označava posebnu potrebu djeteta koja zahtijeva poseban pristup. Kako bi se poticao razvoj darovitog djeteta, potrebno je poticati razvijanje područja u kojem je uspješno i pružiti podršku za područja u kojima je manje uspješno.

Darovito dijete najvjerojatnije neće biti darovito u svim područjima svog funkcioniranja. Primjerice, nije neobično da dijete koje je u nekom području naprednije od svoje dobne skupine ima teškoća u vršnjačkim odnosima. Slično tako, postoje darovita djeca koja su tehnološki vješta, a istovremeno imaju teškoće u čitanju. Kao s bilo kojim djetetom, važno je sagledati cjelokupan razvoj i pružiti podršku za ona područja koja djetetu predstavljaju teškoće.

Česta zamka: „baš si pametan!“

Kada je dijete darovito, ono često nailazi na komentare okoline koji zvuče nešto poput: Kako si ti talentiran/a! Baš si pametan/na. Takvi komentari, iako na prvu djeluju poticajno za djetetov razvoj, mogu djelovati nepovoljno na djetetov proces učenja i kasnije na njegovo samopouzdanje. To je zato što komentar Ti si tako pametan/na izjednačava djetetov uspjeh s njime kao osobom, a ne s trudom koje je uložilo da ga postigne.

Darovita djeca često s lakoćom ostvaruju izvanredan uspjeh u svom području interesa i to bez ulaganja mnogo truda. Zbog toga, i zbog komentara okoline da su uspješni jer su daroviti i „posebni”, često razviju uvjerenje da su sposobnost i talent urođeni, a da su greške nešto što treba izbjegavati.

Počinju misliti da je trud nešto negativno, što je potrebno ulagati samo kad u nečemu nisu dovoljno dobri. Zbog toga što uspjeh izjednačavaju s time kakvi su oni („pametni, talentirani, posebni”), tako i povratne informacije te neuspjeh počinju shvaćati osobno – kao pokazatelje da oni nisu „dovoljno dobri”. Posljedično tome, darovita djeca često ne razviju jednaki kapacitet za neuspjeh i frustraciju kao ostala djeca, a nerijetko i ne nauče kako učiti, što dugoročno može dovesti do toga da ne uspiju ostvariti svoj potencijal u odrasloj dobi koja sa sobom nosi puno izazova, učenja i truda.

Usmjerenost na razvoj, a ne rezultate

Nešto što može ublažiti taj fenomen i pomoći darovitoj djeci da uvide koliko je trud nužan za postizanje uspjeha jest usmjerenost na razvoj, a ne na rezultate. Točnije, djecu je važno od malih nogu učiti razvojnom mentalnom sklopu (engl. growth mindset).

Razvojni mentalni sklop odnosi se na uvjerenje da su sposobnosti promjenjive i da ih je moguće razvijati na temelju truda i vježbe. Osobe s razvojnim mentalnim sklopom svjesne su da je nužno ulagati trud kako bismo postigli uspjeh, da su greške sastavni dio tog procesa te da svi imamo kapacitet učiti nove stvari, čak i ako nam one u početku ne idu. Takvo mišljenje dovodi do znatno veće ustrajnosti pred izazovima i korisno je za sve pojedince, ne samo za darovitu djecu.

Savjeti za poticanje razvojnog mentalnog sklopa

Kako biste poticali razvojni mentalni sklop kod djeteta, možete činiti sljedeće:

  • Kada postigne uspjeh, hvalite trud koji je uložilo, strategije koje je koristilo i napredak koji je postiglo.
  • Izbjegavajte pretjerano usmjeravanje na rezultate i osobine djeteta (npr. pametno, talentirano).
  • Naglašavajte da je nužno ulagati trud kako bi se postigao uspjeh.
  • Potvrdite da su greške prirodan dio učenja, da ih svi činimo i da unatoč njima možemo uspjeti ako se nastavimo truditi.
  • Učinite učenje pozitivnim iskustvom, npr. uvedite igre, eksperimentiranje, humor.
Einsteinov sindrom: Što učiniti kad rodite maloga genijalca

Einsteinov sindrom: Što učiniti kad rodite maloga genijalca

Ako dijete ne progovori u dobi „kad bi trebalo“, nemojte stvarati paniku – možda ćete odgajati novog Einsteina

SAZNAJTE VIŠE

Djeca čiji je mentalni sklop usmjeren na razvoj imaju pozitivniju sliku o sebi jer se manje uspoređuju s uspjehom drugih i više su usmjereni na vlastiti napredak. Uz to, lakše prihvaćaju negativne povratne informacije jer ih ne vežu uz vlastitu vrijednost, lakše uče iz grešaka i više uživaju u procesu učenja u situacijama kada nailaze na izazove.

Ako želite naučiti više o darovitosti djece ili razgovarati sa stručnjacima za procjenu darovitosti, uvijek se možete obratiti našim kolegama iz „Vjetar u leđa – Udruge za kreativne, darovite i talentirane“. U sklopu svoje udruge nude radionice za roditelje i djecu te edukacije za odgojitelje, učitelje i stručne suradnike.

Izvor: Udruga Kako si?

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button