Najčešće ljetne ozljede djece: Trampolini, romobili i skokovi u more

Koje su najčešće ozljede na trampolinu i zašto se događaju?

Najčešće ozljede na trampolinu su prijelomi kostiju ruku i nogu, ključne kosti, različita uganuća zglobova, ogrebotine i hematomi. Kod izvođenja salta ozljede glave i kralježnice koje mogu biti i životno ugrožavajuće. Većina ozljeda se dogodi kada više djece različitog uzrasta koristi trampolin istovremeno, kada dijete krivo doskoči, sudari se s drugim djetetom na trampolinu, ispadne iz trampolina ili padne na opruge i okvir trampolina koji nije adekvatno zaštićen.

Danas se sve više govori o posebnom prijelomu koji nastaje baš na trampolinu.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Što je to prijelom od trampolina, kako i zašto nastaje?

Prijelom od trampolina je prijelom gornjeg dijela goljenične kosti potkoljenice, neposredno ispod koljena koji može nastati tijekom normalnog skakanja na trampolinu, a pogađa malu djecu. Ova ozljeda nastaje kada malo dijete skače na trampolinu zajedno s velikim djetetom ili odraslom osobom. Kada teža osoba doskoči, površina trampolina snažno se savije i zatim vrati prema gore. Ako manje dijete u trenutku kada se trampolin vratio prema gore doskoči, sila se prenosi kroz nogu i može izazvati prijelom kosti koja se još razvija. Ovakav prijelom najčešće zadobiju djeca mlađa od šest godina jer su njihove kosti mekanije zbog toga što su još u razvoju.

Kada posumnjati na prijelom od trampolina?

Ako se dijete nakon skakanja počne žaliti na bol u području koljena, šepa ili odbija hodati, iako nema otoka ili vanjskih vidljivih znakova ozljede, potrebno je potražiti liječničku pomoć i isključiti prijelom od trampolina. Ako se na njega ne misli, u početku se može predvidjeti jer dijete nije palo niti se sudarilo s nekim, samo je skakalo istodobno s drugima.

Kako smanjiti rizik za ozljedu od trampolina?

Stručnjaci preporučuju da djeca mlađa od šest godina ne koriste velike trampoline, te da ako ih već koriste ne bi trebala skakati zajedno sa starijom djecom ili odraslima.

Mjere sigurnosti kod skakanja na trampolinu koje mogu umanjiti rizik različitih ozljeda koje se mogu dogoditi na trampolinu:

1. Djeca koja koriste trampolin moraju biti starija od 6 godina
2. Na trampolinu smije skakati samo jedno dijete i mora biti pod nadzorom odrasle osobe
3. Trampolin mora imati zaštitnu mrežu koja se može zatvoriti, okvir i opruge trampolina moraju biti prekriveni mekanom oblogom, a prostor ispod i iznad trampolina mora biti slobodan
4. Sve zaštite koje okružuju opruge, kuke, potporne šipke i druge tvrde površine moraju se redovito provjeravati, a pažljivo se mora pregledati je li zaštitna mreža bez rupa ili šavova koji su se razdvojili
5. Podloga za skakanje mora biti suha, a dijete treba biti bosih nogu
6. Dijete ne smije izvoditi akrobacije na trampolinu niti iskakati iz trampolina

Koje su najčešće ozljede na električnim romobilima?

Ozljede glave i mozga:

• uključuju potres mozga, frakture lubanje i krvarenje u mozak
• čine oko 40 % svih ozljeda, a većina ih se dešava kod onih koji ne nose zaštitnu kacigu

Prijelomi i iščašenja:

• najčešći su prijelomi dugih kostiju podlaktice – vozači se pri nekontroliranom padu refleksno dočekuju na ruke
• slijede ih frakture kostiju stopala i potkoljenice, te frakture kostiju lica

Ozljede lica i mekih tkiva

• Ozljede intratorakalnih ili intra-abdominalnih organa (plućne kontuzije, pneumotoraks ili hemotoraks i ozljede slezene)

Najčešći uzrok ozljede je pad s romobila (80 %), udarac u neki objekt (11 %) te sudar s drugim vozilom u pokretu (8 %). Kako bi se broj nesreća smanjio bitno je istaknuti važnost oprezne vožnje te regulirati obavezu nošenja zaštitnih kaciga.

Ozljede kod skokova u more

Skokovi u more, posebno s većih visina ili u nepoznatu dubinu, imaju veliki rizik od ozbiljnih ozljeda. Najčešće i najopasnije ozljede su:

• Ozljede vratne kralježnice i leđne moždine: nastaju pri skoku na glavu udarcem o morsko dno ili stijenu. Mogu rezultirati trajnom oduzetošću (tetraplegijom) ili čak trenutnim smrtnim ishodom.
• Traumatske ozljede mozga i glave: nastaju udarcem glavom o morsko dno, stijenu ili površinu vode pri velikim brzinama. Dovode do potresa mozga, gubitka svijesti i opasnosti od utapljanja.
• Prijelomi i iščašenja: lubanje, rebara, ruku i nogu. Najčešća iščašenja su iščašenja ramena zbog naglog otpora vode pri ulasku u more.
• Ozljede leđa: nagnječenja kralježnice i prijelomi kralježaka događaju se pri nekontroliranom padu na leđa ili prsa.

• Tupe traume trbuha: nastaju najčešće kod nepravilnog skoka na glavu kada dolazi do udara trbuha o površinu vode („pad na dasku“) gdje unutarnji organi poput crijeva, jetre i bubrega mogu pretrpjeti ozbiljna oštećenja koja mogu zahtijevati bolničko liječenje.
• Posjekotine i ogrebotine: nastaju zbog kontakta s oštrim stijenama, ježincima ili školjkama prilikom skakanja ili izlaska iz mora

Kod skokova u more bitno je znati dubinu vode u koju se skače, visinu s koje se skače i sigurnost da nema stijena na koje se dijete može ozlijediti prilikom skoka. Jako je bitno plivačko iskustvo, a treba biti svjestan svojih plivačkih i skakačkih sposobnosti što katkad ne možemo očekivati od djece pa je tu bitan roditeljski nadzor.

Ljeto s ADIVOM

Sunčanica ili viroza? Kako razlikovati simptome kod djece

Zaključno

Većina ljetnih ozljeda djece može se spriječiti pridržavanjem osnovnih sigurnosnih pravila i odgovarajućim nadzorom odraslih. Trampolini, električni romobili i skokovi u more mogu biti izvor zabave, ali samo ako se koriste odgovorno i u skladu s preporukama. Pravodobna prevencija najbolja je zaštita kako bi ljetni praznici ostali ispunjeni lijepim uspomenama, a ne odlascima u hitnu službu.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI