Klimatske promjene ugrožavaju dišni sustav

I kada smo mislili da smo postigli veliki napredak u liječenju alergija, doskočile su nas klimatske promjene. Klimatske promjene počinju zahvaćati sve segmente našeg života, od drastičnih elementarnih nepogoda kao što su poplave i ekstremne vrućine, do utjecaja na zdravlje čak i zdravih osoba, a ne samo onih preosjetljivih na vrijeme. Zbog toga moramo uvelike mijenjati naše životne navike, ali i pojačano čuvati zdravlje koje postaje ugroženo i u tjelesnom i u mentalnom smislu.

Nova klima, nova pravila

Ekstremne vrućine nam remete planove oko godišnjih odmora, iscrpljuju nas, zahtijevaju veću skrb za najmlađe i najstarije. Strah od elementarnih nepogoda i njihovih posljedica dovodi do pogoršanja mentalnog zdravlja, a povišena vlaga u zraku koja prati nevremena može, među ostalim, povećati i prisutnost plijesni u domu te time pogoršati zdravlje.

Vjerojatno ste u gotovo svakoj ordinaciji obiteljske medicine te kod pulmologa vidjeli kalendar peludi, a iste takve možete naći na internetu. Tako ste mogli planirati pogoršanje svoje alergije zbog cvatnje pojedinih biljaka. Nažalost, sve ovo sve više moramo zaboraviti i prilagoditi se.

Peludni kalendar će se morati mijenjati

Klimatske promjene mogu utjecati na biljke na nekoliko različitih načina. Budući da toplije vrijeme signalizira biljkama da cvjetaju, sezone peludi počinju ranije i traju dulje. Osim toga, emisije stakleničkih plinova povećavaju atmosferske razine ugljičnog dioksida, plina koji potiče biljke da povećaju proizvodnju i oslobađanje peludi. Konačno, zemlje koje su prije imale hladnije vrijeme počinju se zagrijavati, pa tamo sada mogu rasti biljke koje proizvode pelud. Klimatske promjene i globalno zatopljenje povećavaju, dakle, koncentraciju peludi.

Sezona peludi varira ovisno o izvoru. Dobro je poznato da je pelud drveća češća u proljeće, dok je pelud korova češća u jesen. Procjenjuje se da klimatske promjene u Sjedinjenim Američkim Državama  doprinose približno 50 postotnom produljenju sezone peludi. Studije su otkrile da su koncentracije peludi u porastu i procjenjuje se da će se povećati za 200% do kraja stoljeća. Razlog tomu je da više temperature i povišene razine ugljičnog dioksida potiču fotosintezu, rast biljaka i proizvodnju peludi.

S druge strane, poplave i jake oluje mogu rezultirati vlažnim zgradama i posljedičnom izloženošću plijesni. Osim što izaziva alergijske reakcije, povećana izloženost sporama plijesni povezana je s drugim plućnim bolestima. 

I požari ugrožavaju dišni sustav

Nažalost, i druge pojave vezane uz klimatske promjene mogu dovesti do poremećaja dišnog sustava. Sve više šumskih požara ponukalo je znanstvenike na istraživanje djelovanja zagađenja zraka za vrijeme i nakon požara na ljudski organizam. Tako se je došlo do saznanja da se dim od požara povezuje s povećanim stopama astme i povećanim razinama proupalnih markera kao što su C-reaktivni protein i IL-1B, a koji mogu pogoršati simptome astme i alergije.

Studije su otkrile da pješčane oluje mogu dovesti do pogoršanja razine onečišćenja zraka, ali i donose patogene mikroorganizme kao što su bakterije, gljivice i spore. Istraživanje je otkrilo kako čestice u olujnoj prašini mogu putovati na velike udaljenosti što dovodi do respiratornih infekcija, astme i alergija.

Intenzivnije praćenje prognoza i konzultacija s liječnikom

Sve ovo ukazuje da nam se dosadašnje ponašanje i znanje moraju promijeniti. Prije svega, svatko od nas treba razmisliti kako može pozitivno utjecati na klimatske promjene, odnosno treba povećati razinu ekološke svijesti. A oni koji su u riziku od alergija i astme, trebaju intenzivnije pratiti podatke o vremenu, uključujući informacije o saharskom pijesku te o koncentraciji peludi u zraku.

Stoga ne bi bilo na odmet koristiti se alatima koje možemo naći na Internetu vezano za mjerenje koncentracije peludi u zraku. Vrlo dobar izvor je stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, peludna prognoza, . Druga korisna stranica je Vrijeme i radar.

Na kraju, potrebna je i konzultacija sa svojim liječnikom s ciljem optimalizacije terapije za alergiju i astmu, a koja će se vjerojatno morati modificirati vezano uz početak i duljinu uzimanja lijekova.