I u odrasloj dobi možemo postati alergični

Jeste li proveli mladost bez alergije, ali ste jednog proljetnog dana iznenada počeli kihati? Jedete li oduvijek maslac od kikirikija, ali ste u četrdesetima po prvi put dobili osip i to od male količine te namirnice? Možda već imate veliku djecu ili unuke, ali se i u zreloj dobi možete po prvi put susresti s alergijama. Većina ljudi odmah u djetinjstvu razvije alergije kao što su alergijski rinitis i astma, ali kod nekih se one javljaju tek u tridesetima ili kasnije.

Alergični u zlatnoj dobi

Liječnici viđaju umirovljenike koji nikad nisu imali alergiju ili astmu, ali su je razvili u sedmom i osmom desetljeću. Neki dobiju sezonski alergijski rinitis, uzrokovan peludima, korovima, travama i plijesnima. Drugi trpe alergijske reakcije na grinje, pse i mačke. Treći postaju alergični na hranu, poput kikirikija ili školjki, a četvrti na lijekove, ponajprije na penicilin.

Sezonske i prehrambene alergije mogu početi i prestati u bilo kojem uzrastu, no dobra je vijest da postoje učinkovite strategije i tretmani za ublažavanje alergijskih tegoba. To omogućuje pacijentima da se spokojno prepuste svakodnevnim aktivnostima.

Zašto baš ja?

Poznato je što općenito uzrokuje alergije: vaš imunološki sustav prekomjerno reagira na alergene kao što su pelud, životinjska dlaka ili umak od kikirikija. Pri doticaju s alergenom, osjetljiv imunološki sustav oslobađa kemikalije poput histamina. One uzrokuju razne alergijske tegobe od kihanja, kašljanja, začepljenosti ili curenja iz nosa do suznih očiju, mučnine, povraćanja i osipa.

Ali zašto ste vi dobili alergiju, dok vaš vršnjak mirno jede umak od kikirikija? Medicini to i dalje nije jasno, a alergije koje se po prvi put javljaju tek u odrasloj dobi još su tajanstvenije. U nekim slučajevima moguće je povezati pojavu alergije s promjenom pacijentovog okruženja.

Ako ste se preselili na novo područje, mogli biste se naći izloženi biljkama s kojima se prije niste susretali. Ili, ako ste tijekom pandemije više radili kod kuće, duže ste se „družili“ s grinjama. Možda ste uveli u kućanstvo psa ili mačku i sad ste okruženi njihovim dlakama.

U drugim slučajevima, problem je u genetskoj predispoziciji za alergičnost. Zna se da su ljudi koji već trpe od neke alergije ili su imali ekcem ili astmu, skloniji razvijanju nove alergije u odrasloj dobi. Ponekad je stres taj koji potakne alergiju na tvar kojoj je pacijent već bio izložen, a da pritom nije imao tegobe.

Kako upravljati alergijama?

Nažalost, nemoguće je predvidjeti hoće li netko kasnije u životu razviti alergiju, kad će je razviti i na što će biti alergičan. Za sada se moramo naučiti nositi sa simptomima. Onima koji su siti alergijskih tegoba i traže načine kako ih staviti pod kontrolu, preporučujemo sljedeća četiri koraka.

1. Budite detektiv

Pratite izloženost alergenima i vrijeme nastupa simptoma. Javljaju li se vaši simptomi uglavnom u proljeće? Postaju li vaše tegobe blaže kad ste udaljeni od kućnih ljubimaca i kad ne jedete škampe?

2. Testirajte se

Podvrgnite se kožnom testu, koji se može izvesti ubodom lancetom (prick test), unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), grebanjem kože (scratch test) i kontaktnim načinom. Radi potvrde pozitivnog kožnog testa ponekad se provodi laboratorijska obrada uzorka krvi, kojom se utvrđuje jesu li razine ukupnog imunoglobulina E i specifičnih imunoglobulina E povišene.

Postoje i provokacijski testovi, kojima se u organizmu izaziva kontrolirana reakcija na sumnjivu tvar. Ovi testovi uglavnom služe za otkrivanje preosjetljivosti na hranu ili lijekove. Nakon što utvrdite na što ste alergični, napravite plan kontrole okruženja s ciljem smanjenja izloženosti utvrđenim alergenima.

3. Uzimajte odgovarajuće lijekove

Prema preporuci liječnika ili ljekarnika, možete koristiti steroidne i antihistaminske sprejeve za nos za ublažavanje upale u nosu i smanjenje začepljenosti. Tu su i protualergijske tablete za suzbijanje simptoma te kapi za oči za ublažavanje suhoće i svrbeža.

4. Primite injekcije protiv alergije

Liječnik bi vam mogao preporučiti i injekciju protiv alergije. Cjepiva se mogu dati u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik u što će vas uputiti vaš liječnik.

Tajna koja tek mora biti otkrivena

Većina je ljudi izložena glavnini alergena cijelog života. Zašto se alergijska reakcija javlja u određenom trenutku, a nije se javila ranije, iako je imala priliku? To je tajna alergije. Kad bi medicina razumjela koji je faktor aktivira, vjerojatno bi je znala i deaktivirati. I tada bi alergijama došao kraj.