Nije samo lubenica: Ovo voće sadrži najviše vode i idealno je za velike vrućine

Kada temperature prijeđu 30 stupnjeva, tijelo ulaže dodatni napor kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu. Znojenje je prirodan mehanizam hlađenja, no pritom gubimo vodu i minerale važne za pravilan rad organizma. Zato tijekom ljetnih vrućina nije važno samo koliko pijemo, već i što jedemo.

Iako je lubenica postala gotovo zaštitni znak ljeta, ona nije jedino voće koje može pomoći u održavanju hidracije. Neke vrste sadrže više od 90 posto vode, a uz osvježenje donose i vitamine, minerale, vlakna te vrijedne biljne spojeve.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Tijelo ljeti traži više od obične vode

Naše tijelo velikim se dijelom sastoji od vode, a ona sudjeluje u gotovo svakom važnom procesu – od regulacije tjelesne temperature do prijenosa hranjivih tvari i uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Tijekom vrućih dana potrebe za tekućinom povećavaju se jer se više znojimo. Posebno su osjetljivi djeca, starije osobe, sportaši i svi koji provode puno vremena na otvorenom.

Dehidracija se ne pojavljuje uvijek dramatično. Ponekad počinje gotovo neprimjetno – blagim umorom, manjkom koncentracije ili glavoboljom. Kasnije se mogu pojaviti vrtoglavica, suha usta, ubrzan rad srca i osjećaj iscrpljenosti. Upravo zato voće može biti jednostavan i ukusan način da tijekom dana unesemo dodatnu količinu tekućine. No upamtite, kod intenzivnog fizičkog napora ili dugotrajnog boravka na velikoj vrućini samo voće neće biti dovoljno. Tada je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu, a ponekad i elektrolite.

Znakovi da organizmu nedostaje tekućine mogu biti:

• žeđ
• suha usta
• umor i manjak energije
• glavobolja
• vrtoglavica
• tamnožuta mokraća.

Lubenica nije jedina kraljica hidratacije

Kada govorimo o voću bogatom vodom, lubenica se često nalazi na prvom mjestu. Sadrži približno 91 do 92 posto vode, što znači da gotovo svaki zalogaj donosi veliku količinu tekućine. Jedna kriška lubenice od oko 280 grama može sadržavati više od 250 grama vode, što je čini odličnim izborom za vruće dane. Osim toga, sadrži likopen – antioksidans odgovoran za njezinu intenzivnu crvenu boju, koji pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

No, ljetni „tim za hidrataciju“ ima još nekoliko vrlo vrijednih članova.

Jagode sadrže oko 91 posto vode, a osim osvježavajućeg okusa pružaju i obilje vitamina C. Njihova jarka crvena boja dolazi od biljnih spojeva poput antocijana, koji imaju antioksidativna svojstva.

Dinja je s oko 90 posto vode još jedan klasik ljetnih stolova. Osim što hladi organizam, bogata je beta-karotenom – pigmentom koji tijelo pretvara u vitamin A važan za zdravlje kože i vida.

Breskve i nektarine sadrže oko 89 posto vode, a njihova mekana tekstura i prirodna slatkoća čine ih idealnim međuobrokom kada tražimo nešto lagano i osvježavajuće.

Naranče, koje sadrže oko 87 posto vode, nisu rezervirane samo za zimske mjesece. Rashlađene kriške naranče mogu biti pravo osvježenje tijekom ljeta, a uz to donose vitamin C i vlakna.

Zašto je voće bolji izbor od slatkih ljetnih napitaka?

Kad je vruće, hladna limenka gaziranog pića ili veliki čaša zaslađenog soka može djelovati kao najbrže rješenje. Problem je što takvi napici često sadrže velike količine šećera, a ne pružaju vlakna i hranjive tvari koje dobivamo iz cijelog voća.

Cijela voćka dolazi u „paketu“ koji je priroda sama osmislila – voda, vlakna, vitamini i prirodni šećeri nalaze se zajedno. Vlakna usporavaju probavu i pomažu da se šećeri iz voća sporije otpuštaju u krvotok. Primjerice, cijela naranča pružit će dulji osjećaj sitosti nego čaša soka od naranče jer sadrži pulpu i vlakna koja se tijekom cijeđenja uglavnom izgube.

Kreativni načini kako jesti više voća tijekom ljeta

Tijekom toplinskog vala voće može postati jednostavan način da povećate ukupni unos tekućine. Isprobajte nekoliko jednostavnih ideja:

• rashladite kriške lubenice ili dinje u hladnjaku
• pripremite voćnu salatu od jagoda, breskvi i naranči
• zamrznite komadiće voća i dodajte ih u vodu umjesto leda ili ih grickajte zamrznute
• napravite smoothie ili shake bez dodatnog šećera koristeći voće i obični jogurt ili mlijeko
• ponesite kutijicu svježeg voća kao međuobrok na posao, izlet ili plažu
• uključite voće u slana jela, kao što su salata od rajčice i breskve, kus-kus s narančom i mentom ili feta sir s lubenicom.

Važno je imati na umu da zamrzavanje ili hlađenje ne smanjuje značajno sadržaj vode u voću, pa ono i dalje zadržava svoja hidratacijska svojstva. Potrudite se uvijek imati voće pri ruci. Najjednostavniji način da ga češće jedemo jest da bude dostupno. Posuda s opranim jagodama u hladnjaku, narezana lubenica u staklenoj posudi ili breskve na kuhinjskom stolu često će pobijediti nezdravu grickalicu.

Nutricionizam

Lubenica nije za svakoga: Evo tko bi trebao pripaziti

Najsočniji način da lakše podnesemo ljeto

Lubenica će još dugo ostati simbol ljetnog osvježenja, ali nije jedina voćna zvijezda toplih dana. Jagode, dinja, breskve, nektarine i naranče također mogu pomoći organizmu da lakše održi ravnotežu tekućine. Uz čašu vode, ljetno povrće i raznoliku prehranu, nekoliko porcija sočnog sezonskog voća dnevno jednostavan je način da ljeto učinimo ukusnijim i zdravijim. Ponekad najbolji način da se rashladimo ne dolazi iz hladnjaka s napitcima, nego iz zdjele pune šarenih plodova koje nam priroda nudi upravo onda kada ih najviše trebamo.

Izvori: Mayo Clinic, Harvard Health, Cleveland Clinic, European Food Safety Authority EFSA

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI