Jagode: crvena, mirisna i slatka srca za zdravlje

Znanstvene studije opetovano govore o uskoj vezi između čestog konzumiranja bobičastog voća i nižeg rizika za pojavu raka, bolesti krvožilnog sustava i drugih kroničnih tegoba. Stoga nikako nije zanemarivo što odabiremo za svoj desert ili užinu. Jesu li to jagode ili kolač?

Od sušenih jagoda do slatko-kiselih umaka za meso

Bobičasto voće je u prapovijesti, ljudima sakupljačima, bilo jedno od osnovnih namirnica. Radilo se, naravno, o sezonskim plodovima, a među njima su nerijetko bile šumske jagode. 

Protekom vremena, čovjek je naučio kako jagode sušiti i tako ih spremiti za konzumiranje tijekom zime. Potom je savladao naprednije načine konzerviranja, među kojima su svakako džemovi i slatko-kiseli umaci za meso. Posljednji je do današnjih dana ostao cijenjena delikatesa nacionalnih kuhinja SAD-a i Kanade.

Šumske jagode u prehrani modernog čovjeka danas su zamijenjene onim uzgojenima. Drže se za jedno od najobožavanijih vrsta voća. Srcolikim plodovima privlačnog mirisa i jedinstvenog okusa, raduju se sve generacije; i mali i veliki.    

Jagode za zdravlje srca i krvnih žila

Pozitivan utjecaj jagoda na zdravlje čovjeka se uvelike može zahvaliti prisutnosti fitokemikalija – bioaktivnih tvari koje nisu klasični nutrijenti. U jagodama je tako prisutno obilje elagične kiseline te flavonoida kao što su antocijanin, katehin, kvercetin i kamferol.      

Ispoljavaju snažan antioksidativni potencijal čime se sprječava oksidacija LDL-kolesterola, nakupljanje aterosklerotskog plaka na unutrašnjosti krvnih žila, poboljšava se funkcija endotela krvnih žila i smanjuje mogućnost pojave ugrušaka. Također, jagode sadrže kalij, mineralnu tvar koja pozitivno djeluje na zdravlje srca. Sve to, kako je spomenuto, doprinosi smanjenju rizika za pojavu bolesti srca i krvnih žila.

Svježe jagode kao najbolji izbor

Kancerogene i mutagene tvari prisutne su u našoj okolini i od te se činjenice ne može pobjeći.  Međutim, ono što možemo za sebe učiniti jest umanjiti njihov negativan utjecaj na zdravlje.

U tome uvelike pomažu životne i prehrambene navike i nikako nije zanemarivo što jedemo. Jesu li to neprerađene namirnice ili proizvodi koji sadrže broje aditive, a od kojih mnogi čestim unosom povećavaju rizik od pojave nekih vrsta raka? Odluka je samo na nama.

Svježe voće uvijek je bolji izbor za desert od visokokaloričnih kolača lišenih mnogih vitamina i mineralnih tvari. Proljeće i ljeto pružaju nam priliku uživati u jagodama što svakako treba iskoristiti.

Doprinos prevenciji karcinoma i zdravlju mozga

Aktivne tvari sadržane u jagodama pokazuju i antikancerogenu aktivnost blokirajući formiranje inicijalnih stanica raka. U prvom redu treba istaknuti elagičnu kiselinu koja, osim antikancerogenih, pokazuje i antimutagena svojstva. Također je uočeno kako fotokemikalije iz jagoda koče dijeljenje stanica raka čime se usporava njegovo napredovanje i širenje. Tu je i vitamin C, nutrijent antioksidativnih svojstava koji dodatno doprinosi djelovanju fotokemikalija. 

Nije naodmet spomenuti kako jagode pomažu u sprječavanju preranog starenja mozga i opadanju njegove funkcije.

Dašak inspiracije za jelovnik

Iako se od njih rade primamljivi džemovi i kolači, jagode su nam ipak najdraže svježe.   

Neiscrpno je mnoštvo načina kako ih uključiti u naš jelovnik. Evo ih nekoliko:

• Pomiješajte jagode s jogurtom i medom. Dobit ćete daleko kvalitetniji voćni jogurt nego što je kupovni.
• Jagode, jogurt, sjeckani orasi, kikiriki, kokosovo brašno i zobene pahuljice neodoljiv su doručak.
• Dekoracija sladoledu od vanilije u čaši mogu biti jagode i sjeckani bademi.

• Prošarajte jagode medom pa ih uvaljajte u mljevene, blago popržene lješnjake. Eto zanimljive i hranjive užine.

Za vjerovati je kako je ovaj tekst u vama pobudio zanimanje za jagode te da ćete ovog proljeća i ljeta često u njima uživati.

Ako pak za svoj odmor planirate odabrati destinaciju u unutrašnjosti, možda ćete imati sreće i na livadama naići na divlje jagode. Osladite se u plodovima netaknute prirode. Neka vam je uslast.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com