Zbog činjenica o maslacu, omiljeni doručak mogao bi postati manje privlačan

I uistinu, nepogrešiva je to kombinacija za doručak kako u vrtićima i školama, tako i u bolnicama, hotelima, te domovima za starije osobe. Kada ne žalimo novca i želimo fini domaći okus hrane, koristimo maslac. Na njemu pržimo hranu, dodajemo ga keksima, kremama, namazima, s njime premazujemo kiflice da lijepo porumene.

Maslac na našem tržištu sadrži 82% masti. Njegov sastav ovisi o pasmini krave, ishrani i sličnom. Iz njega je izolirano više od 500 različitih masnih kiselina među kojima, nažalost, prevladavaju one zasićene, u prvom redu palmitinska i miristinska.

Studije pokazuju kako je kvalitetni margarin niskog sadržaja trans-masnih kiselina ipak poželjniji od maslaca

Mmmm, maslac

Znanstvena su istraživanja jasno pokazala kako hrana bogata zasićenim masnim kiselinama povisuje koncentraciju kolesterola u krvi. Od toga, naravno, često okrećemo glavu ne želeći se odreći hrane “koju se jeli naši djedovi i bake”. Međutim, naši su stari jeli i kelj i repu, a nama to danas smrdi. Dodamo li lošim prehrambenim navikama tjelesnu neaktivnost, ne trebamo se čuditi učestaloj pojavi debljine, moždanog udara, šećerne bolesti i drugog.

Maslac ili margarin?

Kako bi se smanjila prisutnost zasićenih masnih kiselina u prehrani, prije nekih 40-ak godina preporučivalo se, umjesto maslaca, jesti margarin jer sadrži manje zasićenih masnih kiselina. Margarin se dobiva iz biljnih ulja njihovom djelomičnom hidrogenacijom. Međutim, tijekom njegovog dobivanja mogu nastati trans-masne kiseline. Posljednjih dvadesetak godina sve više se uočava negativan utjecaj tih kiselina na zdravlje. Uključuje to povišenje ukupnog i LDL kolesterola u krvi, te smanjenje HDL kolesterola čija je prisutnost inače poželjna.

>>”Doručkuj kao kralj, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju”, Engleska je poslovica koju su mnogi u cijelosti ili dijelom prihvatili. Kod nas se tako ukorijenilo mišljenje kako nikako nije dobro jesti nakon 6 popodne.<<

Ne čude stoga rezultati jednog znanstvenog istraživanja koji kazuju kako unos trans-masnih kiselina hranom povećava rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila. Nije u pitanju samo margarin već i proizvodi koji ga sadrže poput keksa i kolača. Nameće se stoga pitanje: je li onda bolje jesti maslac ili margarin? Studije pokazuju kako je kvalitetni margarin niskog sadržaja trans-masnih kiselina ipak poželjniji od maslaca. 

Margarini novog doba

Ima mnogo vrsta margarina, pa je i njihov sastav uvelike različit. Naš klasični margarin sadrži 70% masti. Postoje margarini smanjene količine masti, oni kojima se dodaje jogurt, maslinovo ulje ili omega-3 masne kiseline. Obogaćuje ih se vitaminima poput vitamina A, E i D i slično.

Light margarin – Margarini nižeg sadržaja masti mogu imati i samo 25% masti. Ipak, i s takozvanim light margarinom treba biti na oprezu. On, kao i maslac, pripada skupini masti. Laički bi se moglo reći kako neprimjereno velika količina light margarina u konačnici opet dovede na isto. Udebljamo se.

Ghee – riječ je o pročišćenom maslacu. Ne sadrži vodu, pa je stabilan na sobnoj temperaturi. Vjerojatno je to jedan od glavnih razloga da se već tisućama godina koristi u Indijskoj nacionalnoj kuhinji. Također se često primjenjuje u ajurvedi s ciljem liječenja. Koristi se najčešće za prženje hrane dajući joj specifičan, pomalo orašasti okus.