Zanimljivosti i savjeti - 14. ožujka 2019.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez Pavliško, dr. med., spec. obiteljske medicine

Osjećate li ga i vi: Je li proljetni umor istina ili mit?

U nizu suvremenih pojmova o kojima se piše i raspravlja proljetni umor tema je koja se iz godine u godinu ponavlja. Što nam se zapravo u proljeće događa?

Proljetni umor - istina ili mit

Istraživanja Nordijaca i Rusa govore o nekim promjenama tijekom proljeća u ljudskom organizmu, ali u području krajnjeg sjevera, iznad 60. paralele.

Možemo li biti sigurni postoji li kod nekih ljudi proljetni umor ili je to jedna od izlika ili, pak, pomodarstvo? Odakle je uopće krenula priča o proljetnom umoru te jesu li naši preci imali vremena i mogućnosti razmišljati o njemu? Ili, pak, naše poznavanje ljudskog organizma nije dovoljno da bismo znali što se događa u našem tijelu dolaskom proljeća?

Početkom 20. stoljeća počinje se govoriti o proljetnom umoru. Uglavnom o njemu govore Nijemci (Frühjahrsmüdigkeit), ali i nordijski te ruski znanstvenici. Inače, ako pokušamo o njemu nešto tražiti u znanstvenoj medicinskoj literaturi, ne možemo naći gotovo ništa.

Spomenuta istraživanja Nordijaca i Rusa govore o nekim promjenama tijekom proljeća u ljudskom organizmu, ali u području krajnjeg sjevera, iznad 60. paralele. No zanimljivo je da se o ovoj temi govori na brojnim internetskim stranicama posvećenim zdravom načinu života.

Nijemci su izmislili proljetni umor?

S druge strane, njemački Die Zeit 2007. godine pisao je vrlo ozbiljno o proljetnom umoru i velikom broju Nijemaca pogođenih tom pojavom: „U Njemačkoj procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.“

Sezonski afektivni poremećaj

I, da, u medicinskoj literaturi postoji dijagnoza sezonskog afektivnog poremećaja. Da bi se postavila takva dijagnoza, osoba mora ispunjavati nekoliko kriterija:

  1. Depresivne epizode javljaju se u određeno doba godine, kao i remisije i/ili manične epizode.
  2. Takve promjene raspoloženja (depresivne i/ili manične epizode) moraju trajati dvije godine.
  3. U te dvije godine ne smiju se javiti velike depresivne epizode koje nisu povezane s godišnjim dobom.
  4. Broj epizoda depresija povezanih s dobom godine veći je od broja drugih depresivnih epizoda tijekom pacijentova života.

Kao glavni uzročnici proljetnog umora okrivljuju se melatonin i serotonin, odnosno njihova neravnoteža. Oba spoja izlučuju se u ljudskom mozgu te još ne znamo dovoljno o njihovu odnosu da bismo ih sa sigurnošću „okrivili“ za proljetni umor.

Pripremite se pravodobno

No počnemo li razmišljati o našem tijelu i što radimo tijekom godine, mogli bismo uočiti određene obrasce.

Zimi se „zavlačimo“ u svoje kuće, dani su kraći, imamo dosta blagdana, vrijeme je loše, počinju viroze, a gripa nas „dokrajči“. Znači, zimi smo manje pokretni, ne idemo u šetnje, a počinjemo se hraniti masnom i teškom hranom. Blagdani i obilne trpeze „olakšavaju“ nam nabacivanje kojeg kilograma viška, a boravak u zatvorenom izlaže nas većem broju virusa.

I onda dolazi sunce koje nas mami na otvoreno, u  šetnju i obrađivanje vrtova. Moramo skinuti tih nekoliko kilograma viška, šetali bismo, no previše smo umrtvili tijelo tijekom zime. Koliko nam treba vremena da ponovno uđemo u kolotečinu zdravog života?

10 savjeta za rješavanje proljetnog umora – vratite izgubljenu energiju

Prelazak iz zimskog mirovanja u proljetnu aktivnost najveća promjena u godišnjim dobima, pa je potrebno neko vrijeme kako bismo...

SAZNAJTE VIŠE

Zbog svega toga bismo se proljetnog umora trebali sjetiti početkom prosinca i pokušati živjeti što umjerenije. A kad dođe proljeće, sunce će nas grijati dulje od šest mjeseci pa ne moramo „hvatati“ svaku njegovu minutu kao sjevernjaci – krenimo postupno u šetnje, isplanirajmo polako radove u vrtu, ne moramo sve postići u prvom tjednu proljeća.

Ne zaboravite svoje alergije (ako ih imate), liječite ih i nemojte biti ljuti na proljeće. Počnite na vrijeme koristiti i kreme za sunčanje jer i proljetno sunce zna biti nemilosrdno prema našoj koži.

Savjeti iskusnih Nijemaca

Stimulirajte svoj metabolizam s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češće izlazite na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje melatonin koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina. Važno je koristiti sunčane naočale što je manje moguće. UV zračenje može utjecati samo na hormonski kaos u mozgu kad sunčeve zrake izravno udaraju u mrežnicu oka.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama