Probava - 05. prosinca 2017.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Darija Vranešić Bender

Dobre bakterije na izvoru imuniteta

Da bismo očuvali zdravlje, iznimno je važno održati ravnotežu mikroorganizama koji naseljavaju naša crijeva. Dodatnim uzimanjem probiotika ujedno jačamo imunitet

Probiotici su dobre bakterije

Nakon dišnog, probavni sustav svojom je površinom od 300 do 400 m² drugi najveći entitet koji povezuje organizam s vanjskim svijetom. No s dnevnim unosom od 1,5 do 2 kg hrane postoji rizik unošenja i raznih otrova i štetnih organizama.

Uloga je probavnog sustava razgradnja hrane do manjih sastojaka te apsorpcija nutrijenata od kojih organizam može imati koristi, ali i istodobno izbacivanje, odnosno uništavanje tvari koje su potencijalno štetne za zdravlje.

Probavni sustav – čuvar imuniteta

Velik dio imunosnog sustava smješten je upravo u stijenkama probavnog sustava te u posebnoj vrsti limfnih čvorova, takozvanom limfnom sustavu crijeva.

Narušena crijevna mikrobiota rezultat je kombinacije stresa i nekvalitetne prehrane, što je u današnje doba, nažalost, uobičajena pojava

Bakterije i drugi mikroorganizmi probavnog sustava neophodni su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Neravnoteža crijevne flore javlja se kada „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži, što može izazvati razne tegobe.

U tom slučaju, većina tjelesnih barijera postaje propusna za mikrobe, što pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacija pri agresivnim terapijama.

Što nas izbacuje iz ravnoteže?

Do promjena u zaštitnoj mikrobioti najčešće dolazi kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kad prehranu odlikuje velik unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata, kao što je to slučaj kod „zapadnjačke“ prehrane.

Poznato je i da promjene sastava crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine

Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju znatno promijenjenu mikrobiotu – laktobacili su u potpunosti eliminirani, i u slini i u stolici, a količina štetnih enterobakterija je povećana.

Stoga bi dodatan unos „dobrih“ bakterija – bilo hranom, bilo dodacima prehrani – mogao bi biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive takvim, „zapadnjačkim“ stilom u gotovo sterilnom okruženju, što prema mišljenju brojnih autoriteta također djeluje nepovoljno na našu mikrobiotu. 

Terapija dr. Mečnikova

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba.

Takva je evolucijska promjena za čovjeka velik nedostatak jer bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunosnog sustava te prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama.

Još početkom 20. stoljeća predložena je terapija kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore, a uključivala je unos dobrih bakterija.

Ruski bakteriolog dr. Ilja Mečnikov bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak dobrih bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje

Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao čestom konzumiranju jogurta i sličnih proizvoda. 

Mečnikov, inače asistent glasovitog Louisa Pasteura, smatrao je da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine te da je to moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline. 

Rezultat fermentacije

Otada mala skupina znanstvenika i kliničara gotovo tvrdoglavo promovira bakterioterapiju. Nažalost, ta nastojanja, zbog nedostatka dokaza, neuvjerljivih i loše interpretiranih rezultata te različitih zaključaka, vrlo dugo nisu polučila veći uspjeh.

No razvojem znanosti identificirano je više vrsta i sojeva bakterija koje imaju dokazano blagotvorno djelovanje na stanja kao što su akutni gastroenteritis, proljev izazvan terapijom antibioticima i putnički proljev, atopijski dermatitis, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva te brojne druge bolesti i stanja. 

Dobre bakterije odnosno probiotici tradicionalno se unose fermentiranim mliječnim proizvodima, a posljednjih godina sve je učestalija primjena liofiliziranih oblika u kapsulama. 

Izvrsne u prevenciji proljeva

Sve veći broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile i infekciju rota virusom te manja učestalost putničkih proljeva.

Brojne analize studija pokazuju da primjena probiotika u prevenciji proljeva izazvanih antibioticima ima blagotvoran učinak

Stoga se može reći da probiotici preventivno i terapijski djeluju na nekoliko vrsta proljeva različitih uzroka. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, osobito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. U studijama je istraživana njihova medicinska upotreba, bilo kao jedan, izolirani soj, bilo kao mješavina više sojeva. 

Obično se terapija probioticima počinje istodobno s terapijom antibioticima (konkretno u slučaju liječenja respiratornih infekcija), no pritom između uzimanja antibiotika i probiotika treba biti razmak od tri sata, osim u slučaju kvasca Saccharomyces boulardii koji je otporan na antibiotike.

Najčešće korišteni sojevi u tim istraživanjima su LGG, Bifidobacterium lactis, Streptococcus thermophilus i Saccharomyces boulardii.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama