Savjeti za sigurnu plovidbu: najčešći zdravstveni rizici i mjere zaštite na plovilima

Bez mora se ljeti ne može (ako se baš ne mora). Osim plivanja i drugih zabavnih aktivnosti na moru, vrlo često ćemo se otisnuti od obale čamcem, gliserom, turističkim brodićem, možda jedrilicom, a oni sretniji i jahtom ili kruzerom… Plovidba je divan način opuštanja i pruža puno radosti. Jedriličari pritom uživaju i u pozitivnim navalama adrenalina koje proizlaze iz natjecanja.

No neovisno o plovilu na kojem se nalazite, zdravlje i opet treba biti na prvom mjestu jer se neminovno izlažemo zdravstvenim rizicima, što od sunca, a što od ozljeda.

Kako biste neopterećeno uživali u plovidbi, savjetujemo da poduzmete neke osnovne preventivne mjere.

UV zračenje

Tijekom boravka na brodu izloženi ste pojačanom UV zračenju, što zbog izravne izloženosti suncu (ne zaboravite da UV zračenje prodire i kroz oblake!), a što zbog refleksije s površine vode. Zato se preporučuje:

• nanijeti zaštitnu kremu (SPF 50) 30 minuta prije izlaska na sunce i redovito je obnavljati svaka dva sata, osobito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom,
• ne zaboravite osjetljive dijelove tijela: usne (balzam sa SPF-om), uši, tjeme, stopala,
• nosite odjeću s UV zaštitom (UPF 50+),
• zaštitite oči sunčanim naočalama s UV filtrom, a idealno i polariziranim lećama koje smanjuju odsjaj s vode,
• potražite hlad i pravite pauze u zaklonjenim dijelovima broda. Ako nema prirodne sjene, ponesite suncobran ili platnenu zaštitu,

Zaštitite kožu, oči i tijelo – uživanje na vodi bit će sigurnije i ugodnije.

Dehidracija

Na plovilima se dehidracija događa lakše i brže u odnosu na boravak na kopnu. Činjenica da smo intenzivno izloženi suncu, a pritom se i naše tijelo stalno prilagođava ljuljanju plovila, povećava tjelesnu temperaturu, a tijelo se hladi znojenjem. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknađuje, dolazi do dehidracije koja nas čini umornijima, pa s time posebno raste rizik od raznih nesreća na brodu.

Pijte vodu redovito, čak i ako ne osjećate žeđ, idealno bi bilo svakih 15 do 20 minuta. Piti treba prije, tijekom i nakon aktivnosti.

Obratite pažnju na znakove dehidracije koji, uz pospanost, uključuju suha usta, razdražljivost, slabost, vrtoglavicu i glavobolju. Ako ih primijetite, odmah se hidratizirajte i potražite zaklon od sunca. U težim slučajevima potrebna je liječnička pomoć.

Bolest kretanja

Kinetoza ili bolest kretanja, poznata još i kao morska bolest, najčešće se javlja prilikom putovanja brodom, ali se može pojaviti i prilikom vožnje u bilo kojem prometnom sredstvu (automobil, autobus, vlak, zrakoplov). Također se može javiti i za vrijeme boravka u zabavnim parkovima. Smatra se da oko 20% populacije pati od bolesti kretanja, a češće su pogođene žene nego muškarci. Učestalost se povećava s duljinom trajanja putovanja.

Dakle, kinetoza je česta bolest putovanja koja se očituje neugodnim simptomima poput mučnine, vrtoglavice i povraćanja. Iako se javlja nerijetko, uspješno se može prevenirati nefarmakološkim postupcima kojima si možemo olakšati simptome te korištenjem lijekova za sprječavanje nastajanja bolesti kretanja o čemu možete nastaviti čitati u članku na ADIVA portalu.

Ozljede od poskliznuća i padova

Na brodu nema čvrstog tla; stalno gibanje, valovi i vremenski uvjeti otežavaju održavanje ravnoteže, pa su padovi česta pojava, čak i među iskusnim članovima posade.

Skliski podovi rezultat su kiše, morskih valova, pa i ulja ili drugih tekućina. Iako protuklizne podloge i odgovarajuća obuća smanjuju rizik, nezgode se i dalje mogu dogoditi. Zapreke na palubi, poput opreme, kablova i neoznačenih prepreka, također povećavaju opasnost od spoticanja, osobito ako je loša vidljivost ili rasvjeta.

Padovi mogu uzrokovati lakše ozljede poput modrica i uganuća, ali i teže, uključujući prijelome, potres mozga, ozljede kralježnice, pa i padove u more. Rizik je veći ako nema zaštitnih ograda ili ako nitko ne vidi da je do pada došlo.

Ukratko, odaberite odgovarajuću obuću, koristite po potrebi rukohvate i pazite jedni na druge. Naravno, posebno na oprezu trebaju biti roditelji s djecom koju se ne smije niti na trenutak ostaviti same ili bez nadzora.

Utapanje

Utapanje je, nažalost, vodeći uzrok smrti u nesrećama na brodu. Čak i iskusni plivači mogu se naći u životno opasnim situacijama ako padnu u more ili se brod prevrne.

Iako po palubi kruzera nitko neće hodati u prsluku za spašavanje, na manjim plovilima poput glisera ili čamaca prsluke bi trebali obavezno nositi djeca i neplivači. Prsluke bi svakako trebalo nositi sa sobom za svaki slučaj i ako općenito namjeravate provesti više dana na nekom plovilu.

Također je važno voditi računa o djelovanju alkohola, a mnogi rado popiju koju čašicu više na odmoru. Alkohol narušava prosudbu i koordinaciju. Osim što se izlažete većem riziku od padova na nestabilnoj površini, pa tako i padu u more, značajno se povećava rizik od utapanja. Zato nipošto nemojte plivati pod utjecajem alkohola!

Ozljede kod jedriličara

Bilo da ste profesionalac ili rekreativac, na jedrenju se izlažete riziku od sportskih ozljeda. Jedrenje zahtijeva brze pokrete, dobru motoriku i stabilnost cijelog tijela – posebice leđa, kukova, koljena i gležnjeva. Upravo zato kod jedriličara nisu rijetke akutne ozljede, kao ni ozljede prenaprezanja.

Najčešće akutne ozljede su kontuzije mišića i uganuća gležnja, osobito prilikom zapinjanja u trake za stopala. Zbog ponavljajućih pokreta i intenzivnih treninga, česte su i ozljede preopterećenja, osobito bolovi u donjem dijelu leđa i koljenima.

Na listi najčešćih ozljeda su:

• prijelom ključne kosti,
• uganuće gležnja,
• bolovi u leđima,
• sindrom sraza ramena (impingement sindrom),
• patelofemoralni bolni sindrom,
• prijelom šake.

Prevencija uključuje jačanje mišića trupa, stabilizaciju zglobova i pravilnu tehniku kretanja na plovilu.

Oštećenje sluha zbog buke na plovilu

Buka na brodu, osobito kod motornih plovila, može biti znatna – ne samo zbog pogona, već i zbog vibracija, strojarnica i udaraca valova. Dugotrajno izlaganje takvoj buci, osobito ako prelazi 85 decibela, može dovesti do oštećenja sluha (noise-induced hearing loss).

Osobe koje često borave na gliserima, radnim brodovima ili su u blizini brodskih motora (uključujući članove posade i entuzijaste koji vole brzinu), izložene su povećanom riziku. Kod nekih se postupno razvija tinitus, a kod drugih smanjenje osjetljivosti na visoke frekvencije.

Kako biste zaštitili sluh:

• izbjegavajte dugotrajno izlaganje jakoj buci,
• koristite čepiće za uši ili slušalice za zaštitu sluha,
• kod učestalih plovidbi redovito kontrolirajte sluh, osobito ako primijetite šum, pritisak u uhu ili osjećaj prigušenog sluha.

Na jahtama i turističkim brodovima razina buke obično nije problematična, no na manjim i bržim  plovilima zaštita sluha ne bi trebala biti zanemarena – osobito kod djece, koja su još osjetljivija.

Što još treba znati?

• Kombinacija mokre kože i vjetra, posebno po vrućem vremenu, može povećati rizik od toplinskih bolesti. Iako vjetar može pružiti određeno olakšanje i rashladiti nas, on također može pogoršati učinke vlage, otežavajući tijelu regulaciju temperature. To može dovesti do stanja poput toplinske iscrpljenosti ili čak toplinskog udara, posebno za one koji su lošijeg zdravlja ili pak osobe koje se intenzivno bave nekom aktivnošću poput jedriličara.
• Ako ljetujete na kruzeru ili jahti, svakako treba misliti o zaraznim bolestima, a među čestim tegobama ističu se i probavne smetnje. Stoga uzmite u obzir uobičajene mjere prevencije od zaraznih bolesti poput čestog pranja ruku i korištenja dezinficijensa za ruke. Posebnu pažnju obratite na higijenske mjere u toaletima. Iako će vam to zvučati okrutno, nemojte otići na takvo putovanje ako ste bolesni (imate simptome zaraznih bolesti poput visoke temperature, povraćanja, slabosti…). Ne samo da možete ozbiljno ugroziti svoje zdravlje zbog mogućih komplikacija, već ugrožavate i zdravlje drugih putnika.
• Infekcije ranica poput ogrebotina, uboda morskih životinja, porezotina i sličnih sitnih ozljeda lakše se mogu dogoditi u vlažnom, morskom okruženju. Morska voda nije sterilna, a rana izložena suncu i soli može sporije cijeliti. Savjetuje se očistiti ranu, prekriti je vodootpornim flasterom te izbjegavati kontakt s morskom vodom dok ne zaraste.

• Ubodi insekata, posebice dok ste usidreni uz obalu, teško će se izbjeći. Koristite stoga standardne mjere zaštite poput odgovarajuće odjeće i repelenata, a posebno se zaštitite ako putujete u egzotične krajeve. U tom slučaju svakako pravovremeno potražite savjete o eventualnom cijepljenju i prevenciji putničkih bolesti u putničkim ambulantama.

Zaključno

Bez obzira plovite li turističkim brodom, jedrilicom ili čamcem, zdravlje uvijek treba biti na prvom mjestu. Uživanje na moru bit će bezbrižnije ako poduzmete jednostavne preventivne mjere – od zaštite od sunca i buke, do pravilne hidracije, pranja ruku, pa do izbjegavanja ozljeda i cijepljenja. Pripremljenost je najbolja ulaznica za siguran i opušten boravak na plovilu.

Korišteni izvori: Boat-ed, SParms, Maritime Injury Center, Fit to play, Cleveland clinic, CDC