Kosti i zglobovi - 29. srpnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Pavao Vlahek, dr. med., spec. fizikalne rehabilitacijske medicine, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice

Uganuće gležnja: Donosimo korisne mjere samopomoći

Pri ozljedama gležnja, posebno ako su praćene jakim bolom, svakako se preporučuje odlazak liječniku, no do tog trenutka mogu vam pomoći neke mjere samopomoći

Samopomoć pri uganuću gležnja

Dok stojite na prstima (bilo tijekom sportske aktivnosti ili nosite visoke potpetice), rizik od uganuća je najveći. U tom su položaju ligamenti gležnja napeti, što ih čini ranjivijima

Uganuće gležnja jedna je od najčešćih ozljeda, bilo da je riječ o djeci koja tijekom igre „krivo stanu“ ili odraslima kojima se uvrne stopalo pri hodu po neravnom terenu. Često se među pacijentima nađu i žene koje vole visoke potpetice, pa u njihovu slučaju pogrešan korak može dovesti do ozbiljne ozljede. Nije svako uganuće gležnja jednako ozbiljno. Ponekad ćemo nakratko „propasti“ i izgubiti ravnotežu, no već u sljedećem trenu nastaviti hodati kao da se ništa nije dogodilo, a tek nas lagani osjećaj nelagode u gležnju može podsjetiti na taj trenutak. No uganuće može biti i vrlo ozbiljno. Bol može biti toliko jak da ne možemo ni stati na nogu, a gležanj može oteći.

Uganuće gležnja znači da je došlo do nategnuća ili čak rupture jednog ili više ligamenata s vanjske strane gležnja. Ako se ozbiljna ozljeda ne tretira odgovarajuće, posljedice bi mogle biti dugoročne.

Do uganuća može doći bilo da se gležanj rotirao prema unutra ili prema van. Najčešće bol osjećamo s vanjske strane gležnja. Ona duž unutarnje strane može upućivati na ozbiljniju ozljedu te bi se svakako trebalo javiti liječniku.

Stupnjevi ozljeda

Kao što je već spomenuto, dok stojite na prstima (bilo tijekom neke sportske aktivnosti ili nosite visoke potpetice), rizik od uganuća je najveći. U tom su položaju ligamenti gležnja napeti, što ih čini ranjivijima. Iznenadna sila u tom trenutku, kao što bi bilo brzo i neočekivano spuštanje pete na neravnu površinu, povećava rizik od rotacije gležnja, pri čemu ligamenti mogu biti ozlijeđeni.

Pri postavljanju dijagnoze ponekad je teško utvrdili je li riječ o uganuću gležnja ili prijelomu kosti te je u tom slučaju potrebno obaviti rendgensko snimanje. Nakon što se isključi prijelom, određuje se terapija i program rehabilitacije.

Općenito, ozljeda gležnja može biti I., II. ili III. stupnja, o čemu će ovisiti liječenje i oporavak. Za većinu takvih ozljeda neće biti potrebno operativno liječenje. No svakako je važan odgovarajući tretman zbog prevencije eventualne kronične boli te nestabilnosti gležnja.

Pri ozljedama gležnja I. stupnja bol se uglavnom osjeća pri pokretu i pritisku na gležanj, a oteklina je mala ili je i nema. U tom slučaju govorimo o istegnuću gležnja.

Pri ozljedama II. stupnja bol se osjeća i u mirovanju, pri svakom pokretu se pojačava, a gležanj je otečen. Tu ozljedu karakterizira i djelomično prsnuće ligamentarnog sustava. Za razliku od ozljeda prvog stupnja kod kojih do potpunog oporavka dolazi u roku od nekoliko dana, u ovom su slučaju često potrebna i dva do tri mjeseca.

Ozljeda III. stupnja ujedno je i najteža jer do puknuća dolazi na više mjesta, a oštećena je i zglobna čahura. Bol je vrlo snažan, onemogućava svaki pokret, pa tako i hod, a oteklina je velika. Zbog unutarnjih krvarenja vidljiv je i veliki hematom.

Kad bol u ramenu oduzme pokret: Saznajte sve o kalcifikatu

Nije poznato što dovodi do pojave kalcifikata u tetivama mišića ramena, no postoje načini kojima se bol može ublažiti,...

SAZNAJTE VIŠE

Mjere samopomoći

Liječničku pomoć trebalo bi potražiti ako osjećate simptome ozljeda II. i III. stupnja, a u svakom slučaju je korisna i potrebna samopomoć koja uključuje sljedeće postupke:

Mirujte

Tijekom barem 24 sata od trenutka kad je došlo do ozljede nastojte kretanje svesti na najmanju moguću mjeru. Nemojte nositi terete, a ako je riječ o ozljedama II. i III. stupnja, tada nemojte ni na koji način opterećivati tu nogu. Ako je potrebno i imate mogućnost, koristite štake za kretanje.

Hladite gležanj

Hladnim oblozima i/ili lokalnim pripravcima za hlađenje koji u sebi sadrže mentol, smanjit ćete bolnost, utjecati na smanjenje otekline i spriječiti ili barem ublažiti stvaranje modrice (hematoma). Ako koristite led, nemojte ga stavljati izravno na kožu, nego ga umotajte u tkaninu poput gaze. Takav oblog nemojte držati na koži dulje od desetak minuta, a postupak ponavljajte svaka dva do tri sata. Ako koristite pripravke za hlađenje, lagano ih utrljavajte na ozlijeđeno mjesto te svakako nakon toga operite ruke kako biste izbjegli da vam pripravak dođe u dodir s očima.

Koristite elastičan zavoj

On može pomoći da otečenost gležnja bude manja, odnosno da se hematom proširi na veću površinu. Pa ipak, treba znati kako zavoj ispravno staviti. Motanje počinjete na stopalu, odnosno od korijena prstiju do ispod koljena. Pritom ne zamatate nožne prste, oni ostaju slobodni, kao i peta. Nemojte previše stezati zavoj i pazite da je pritisak svuda jednakomjeran kako ne bi došlo do ometanja cirkulacije.

Držite nogu u povišenom položaju

Lezite, a pod nogu stavite jastuk kako biste utjecali na smanjenje otečenosti gležnja. Takav je položaj povoljan jer olakšava vensku i limfnu drenažu.
U fazi oporavka pratite upute liječnika kako bi oporavak bio potpun. To se upozorenje posebno odnosi na sportaše – povratak sportskim aktivnostima ne smije biti bez mjera predostrožnosti, čak i nakon povlačenja svih simptoma. Ako ste opterećeni bolom, tražite mišljenje svog liječnika (ili ljekarnika) o lokalnom antireumatiku koji bi vam mogao pomoći.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama