Mitovi o aspirinu koji postoje i u 2026.

Aspirin ima dugu povijest primjene

Acetilsalicilatna kiselina (ASK), kod nas pod nazivom Andol, Aspirin, jedan je od najčešće korištenih lijekova. U prirodi se acetilsalicilatna kiselina nalazi u biljkama bogatim salicilatima, posebno u kori bijele vrbe (lat. Salix alba), po kojoj je i dobila ime. Bijela vrba se još od antičkih vremena koristi za ublažavanje bolova i oteklina te sniženje povišene tjelesne temperature, a primjenu su opisali Hipokrat, Galen i Plinije Stariji.

Zapisi o njenoj ljekovitosti postoje i u artefaktima Tradicionalne kineske medicine. Kao lijek pod nazivom Aspirin, ASK je sintetizirao Felix Hoffman 1897. godine, tadašnji zaposlenik farmaceutske kompanije Bayer. Lijek se prvo preporučivao za ublažavanje bolova, posebno kod artritisa.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

1899. znanstveno je dokazan i učinak snižavanja povišene tjelesne temperature. Tijekom epidemije Španjolske gripe 1918. Aspirin je bio jedini lijek za ublažavanje simptoma. Kako se tada nije dovoljno znalo o lijeku, a ni jedan drugi nije postojao, zabilježene su i prve značajne nuspojave acetilsalicilatne kiseline, uglavnom zbog vrlo visokih doza koje su davane oboljelima.

1950. godine objavljen je prvi znanstveni članak o mogućem djelovanju ASK na smanjenje rizika nastanka srčanog udara koje nazivamo antiagregacijskim. John Vein je 1982. dobio Nobelovu nagradu za otkriće mehanizma djelovanja ASK sprečavanjem sinteze prostaglandina inhibicijom enzima ciklooksigenaze. Prostaglandini su između ostalog odgovorni za širenje i sužavanje krvnih žila, sljepljivanje trombocita (agregacija trombocita), prijenos signala bola u kralježničnoj moždini te djeluju direktno na centar za termoregulaciju u hipotalamusu. 1980. godine prvi put je objavljena i pretpostavka o mogućem učinku ASK na smanjenje rizika nastanka karcinoma.

Kada se aspirin danas preporučuje?

Danas državne agencije za lijekove, na temelju znanstvenih saznanja, odobravaju primjenu ASK za liječenje blagog do umjerenog bola, kao što su glavobolja, zubobolja, dismenoreja, reumatska bol te bol nakon traume ili kirurškog zahvata i za sniženje vrućice i liječenje bolesti popraćenih vrućicom kao što su obična prehlada i gripa. Za ove indikacije ASK se koristi u dozi do 4 g dnevno u odraslih osoba. Stariji od 65 godina mogu uzimati do 2 g dnevno. Djelovanje na inhibiciju agregacije trombocita preporučuje se za smanjenje rizika ponovnog nastanka srčanog i moždanog udara kod osoba koje su već preboljele takav udar ili kod nekih visokorizičnih bolesnika i to u dnevnoj dozi od 75 do 100 mg. Ova primjena treba biti isključivo prema preporuci liječnika.

Može li aspirin smanjiti rizik od raka?

Podaci objavljeni u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet, 2006. godine, a kao rezultat proučavanja dotad objavljenih znanstvenih članka, pokazali su mogućnost djelovanja ASK u smanjenju smrtnosti od nekih oblika karcinoma. Ovakva vijest, da jedan od najčešće primjenjivanih lijekova, ali i vrlo jeftinih lijekova, može imati određeni učinak na oboljele od karcinoma potaknula je veliki broj istraživanja. Jedno od najznačajnih istraživanja objavljeno je 2010. godine koje je pokazalo da smanjuje rizik nastanka raka debelog crijeva u osoba koje boluju od Lynchovog sindroma. To je nasljedni poremećaj mutacije gena zaduženih za popravak DNK, a osobe koje nasljeđuju tu mutaciju imaju 10% do čak 80% veći rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva i rektuma te nekih drugih vrsta karcinoma. Takvim osobama se u kliničkim studijama i daljnjim istraživanjima primjene može propisat ASK.

Tko ne smije uzimati aspirin?

ASK ima poznate nuspojave zbog kojih je ne smiju koristiti djeca do šesnaeste godine starosti, osobe alergične na salicilate, osobe s aktivnim bolestima probavnog sustava posebno dispepsije i ulkusa jednjaka i želuca te osobe s poremećajima zgrušavanja, odnosno krvarenja. Također, ne smije se koristiti u zadnjem tromjesečju trudnoće.

Koje su moguće nuspojave aspirina?     

Osim pojave kožnog osipa, bola u želucu, mučnine i povraćanja, produljenje trajanja krvarenja nakon ozlijede te moguće krvarenje sluznice probavnog trakta najznačajnije su, ali i najozbiljnije nuspojave. Zbog produljenja vremena krvarenja sve osobe koje se pripremaju za kirurški zahvat ili stomatološki zahvat trebaju prestati primjenjivati ASK pet dana prije zahvata.

Što kažu današnje smjernice?

Do danas nema čvrstih dokaza koji bi potkrijepili uvođenje terapije ASK u prevenciji razvoja karcinoma ni u prevenciji bilo koje bolesti te se o njenoj primjeni uvijek treba savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Treba li prestati uzimati aspirin prije operacije?

Aspirin se najčešće prekida pet dana prije planiranog kirurškog ili stomatološkog zahvata, ali isključivo prema uputi liječnika.

Riječ farmaceuta

Starenje i lijekovi: Zašto isti lijek u 20-ima djeluje drugačije nego u 70-ima

Zaključak

Aspirin je jedan od najistraživanijih lijekova u medicini i ima važnu ulogu u liječenju određenih bolesti. Međutim, nije bezazlen lijek i nije namijenjen svima. O njegovoj svakodnevnoj primjeni uvijek treba odlučiti liječnik nakon procjene koristi i mogućih rizika.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI