Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiHALMED objavio podatke o potrošnji lijekova
Često naglašavamo kako se lijekovi, posebno u kroničnoj terapiji, ne uzimaju točno po uputi te se zna da je to gotovo 50% propisanih lijekova. Objavljeni podaci o izdanoj količini lijekova možda bi pacijente mogli potaknuti na veću odgovornost
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) svake godine objavljuje podatke o potrošnji lijekova u prethodnoj godini. Podaci se prikupljaju iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Javnost treba razumjeti da lijekovi koji su izdani izvan bolnica predstavljaju propisane i izdane lijekove, što ne znači da su svi oni i potrošeni. Često naglašavamo kako se lijekovi, posebno u kroničnoj terapiji, ne uzimaju točno po uputi te se zna da je to gotovo 50% propisanih lijekova. To znači da se uzimaju u manjim dozama, većim dozama ili se uopće ne uzimaju. Kad se pogledaju brojevi, oni su zaista veliki.
HALMED i HFD pozivaju pacijente da prijavljuju nuspojave lijekova i cjepiva
Osim što ti lijekovi koštaju, dakle svi mi ih na ovaj ili onaj način plaćamo, oni završavaju i u našem okolišu. Oni lijekovi koje su pacijenti uzeli, u obliku svojih metabolita završavaju najvećim djelom u kanalizaciji, a oni koji nisu potrošeni, predstavljaju otpad. Neodgovorno zbrinuti otpad zagađuje prirodu, a odgovorno zbrinuti otpad završava u posebnim spalionicama, što pak prilično košta.
Nadamo se da će podatak o izdanoj količini lijekova možda potaknuti neke pacijente da odgovornije uzimaju svoje lijekove.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Što nam govore podaci?
Podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2022. godini iznosila 1 461,30 DDD/1000/dan, što u novcima predstavlja 10 409 864 870 kuna ili 1 381 626 500 eura.
DDD/1000/dan označava mjeru potrošnje te predstavlja broj prosječne dnevne doze lijeka za održavanje terapije na 1000 stanovnika na dan.
S obzirom na složenost sastava i odobrenih indikacija za pojedine lijekove, DDD označava količinu djelatne tvari ili broj pojedinačnih doza. Lijekovi se prikazuju u svojim ATK (anatomsko – terapijskim skupinama), kao što su npr. lijekovi s djelovanjem na probavne organe, lijekovi za liječenje sustavnih infekcija, lijekovi s djelovanjem na srce i slično, a onda su podijeljeni još i u podskupine.
Pacijentima je zanimljiv podatak o 50 najkorištenijih lijekova, a prvih pet su:
- 1. vitamin D,
- 2. atorvastatin – protiv povišenih masnoća u krvi,
- 3. pantoprazol – za smanjenje kiseline u želucu,
- 4. acetilsalicilna kiselina – u manjoj mjeri se koristi protiv bolova i temperature, ali u značajnijoj kao lijek u terapiji zgrušavanja krvi i prevenciji ateroskleroze i
- 5. ramipril – lijek protiv povišenog krvnog tlaka.
Isti lijekovi su u vrhu najkorištenijih lijekova od 2019. do 2022., samo su mijenjali svoja mjesta.
Stručnjaci će sasvim sigurno dati svoja mišljenja o opravdanosti terapija, no prisustvo atorvastatina, acetilsalicilne kiseline i ramiprila među prvih pet najkorištenijih lijekova nedvojbeno ukazuje na ogroman broj pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. I prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su upravo kardiovaskularne bolesti.
Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na potrebu osvješćivanja stanovništva o nužnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti u mladosti i prihvaćanju zdravijeg načina života.
Velika potrošnja vitamina D
U javnosti su se mogle čuti i rasprave o potrošnji vitamina D, eventualne opravdanosti ili neopravdanosti, o čemu će stručnjaci također dati svoje mišljenje. Posebno se je isticala njegova uloga u jačanju imuniteta, a vezano uz panedmiju COVID-19. Ipak, treba naglasiti da je najvažnija uloga vitamina D u održavanju zdravlja kosti, ali i da je neophodan u održavanju hormonskog, imunosnog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava.
Zbog modernog načina života procjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi širom svijeta ima niske koncentracije vitamina D. Hrvatska istraživanja ukazuju da gotovo 50% stanovništva ima nedostatak vitamina D. Posebno su ugrožene starije osobe, dojenčad, pretili, oboljeli od malignih bolesti ili nekih bolesti bubrega i jetre te svi oni koji se premalo izlažu suncu. Stoga treba naglasiti i za vitamin D, kao i kod kardiovaskularnih bolesti, da prevencija, odnosno kretanje na zraku uz razumno izlaganje suncu i raznovrsna prehrana moraju postati prihvaćen način života.