Znanjem protiv raka: 7 uzroka zloćudnih bolesti koje možemo izbjeći

Broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba koje dosižu godine života u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati s 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje.

Trećina tumora može se spriječiti

Svaki rak, naravno, ima svoju „priču“, od rizičnih čimbenika do simptoma i liječenja, a vrlo često se govori i o genetskoj predispoziciji, odnosno obiteljskom naslijeđu.

Pa ipak, kako ističe stranica Onkologija.hr, pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima.

Uzroci raka na koje možemo utjecati

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ako se ponaša sukladno znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji raka. Pa koji su to čimbenici?

Pušenje

Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave tumora. Izbjegavanje pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda u prevenciji karcinoma i može znatno smanjiti smrtnost uzrokovanu karcinomima.

Procjenjuje se da pušenje uzrokuje oko 22% smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini). Pušenje predstavlja veći rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice.

Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem, kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače.

Pretilost i prekomjerna tjelesna težina

Uravnotežena prehrana jedan je od čimbenika prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva.

Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti, pa tako i karcinoma.

U prehrani je važno obratiti pažnju na optimalan unos bjelančevina, ugljikohidrata i masti te minerala i vitamina. Kada govorimo o unosu masti, važno je istaknuti potrebu unosa omega-3 masnih kiselina, odnosno optimalnog omjera omega-3 masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina. U „suvremenoj“ prehrani ovaj omjer često iznosi 1:10, dok je optimalan omjer koji pomaže u prevenciji karcinoma 1:2. Da bismo postigli ovakav unos, potrebno je u prehranu uvrstiti što više „masne“ ribe: losos, tunu, skušu, haringu, srdelu, kao i maslinovo ulje, laneno ulje ili sjemenke lana. Važno je u prehranu uvrstiti što više voća i povrća koji obiluju antioksidantima, odnosno mineralima i vitaminima koji su korisni u prevenciji karcinoma.

Zdrave životne navike reduciraju izloženost rizičnim faktorima te velikim dijelom ovise i o samom pojedincu.

Alkohol

Neumjerena konzumacija alkohola rizični je čimbenik pojave mnogih karcinoma: karcinoma usne šupljine, dušnika, jednjaka, jetre, kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke. Rizik pojave karcinoma raste s količinom i učestalošću konzumacije alkohola. Rizik se također povećava ako osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši.

Za pojedine karcinome, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22% karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog, i s konzumacijom alkohola, dok je kod žena ova povezanost uočena u 9% karcinoma. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije koja se razlikuje kod muškaraca i žena. Slične spolne razlike postoje i kod karcinoma jednjaka i jetre.

Infekcije

Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22% smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6% smrti od karcinoma u razvijenom svijetu.

Hepatitis B i C rizični su faktori pojave karcinoma jetre, humani papiloma virus (HPV) uzrokuje karcinom cerviksa, Helicobacter pylori povećava rizik pojave karcinoma želuca. U pojedinim zemljama, infekcija parazitima (shistosomijaza) povećava rizik pojave karcinoma mokraćnog mjehura.

Preventive mjere uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i infestacije, odnosno mjere zdravstvenog odgoja, kao i mjere ranog otkrivanja bolesti kroz javnozdravstvene programe.

Zagađenje okoliša

Zagađenje okoliša (zraka, vode, tla i hrane) karcinogenim tvarima (kemikalijama) smatra se odgovornim za 1 do 4% svih karcinoma (IARC/WHO, 2003). Izloženost karcinogenima iz okoline može se dogoditi konzumiranjem zagađene vode, udisanjem atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži karcinogene tvari (primjerice dioksine).

Procjenjuje se da izloženost plinu radonu iz tla ili građevinskih materijala uzrokuje između 3 i 14% karcinoma pluća. Razina ovog plina u prostorijama može se smanjiti primjerenom ventilacijom i specifičnim postupcima zaštite podova i zidova. Briga o okolišu, odnosno o zdravom uzgoju hrane, čistoći vode i zraka te ambijentalnom okolišu, smatra se važnim čimbenikom u prevenciji karcinoma. Dodatna važnost brige o okolišu leži u njenom utjecaju na veće populacijske skupine.

Nepovoljni uvjeti radnog mjesta

Smatra se kako postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju se u tzv. radno-okolišne karcinogene (Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se povezuju s rakom pluća, mokraćnog mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i rakom larinksa.

Mezoteliom se, primjerice, povezuje s izloženošću azbestu na radnom mjestu. Tumori čija pojava se povezuje s radnim mjestom učestaliji su u radno aktivnoj populaciji i rizik njihove pojave veći je u toj populaciji (u usporedbi s općom populacijom). Oko 20 do 30% muške i 5 do 20% ženske radno aktivne populacije (dob od 15. do 64. godine) može biti izloženo karcinogenima raka pluća tijekom svog radnog vijeka. Smatra se i da je 2% slučajeva leukemije u svijetu uzrokovano uvjetima na poslu (WHO).

Primjerene uvjete radnog mjesta i uklanjanje rizičnih čimbenika možemo smatrati preventivnom mjerom u borbi protiv karcinoma.

Zračenje

Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i brojne tzv. solidne tumore, s većim rizikom ako je izloženost bila u mlađoj životnoj dobi. Znanje o zračenju kao riziku pojave tumora stečeno je kroz epidemiološke studije koji su  uključivali preživjele nakon upotrebe atomske bombe u Japanu, kao i na kohortnim istraživanjima zdravstvenih radnika i drugih populacijskih skupina izloženih zračenju na radnom mjestu.

Ionizirajuće zračenje ujedno je i jedno od osnovnih  dijagnostičkih i terapeutskih oruđa. Kako bi dobrobit od zračenja bila veća od potencijalne štete, radiološke medicinske procedure moraju biti adekvatno propisane i izvedene, s posebnom pažnjom kad su u pitanju djeca.

Ultraljubičasto (UV) zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati tumore kože kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi. Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, izbjegavanje izlaganja kad je zračenje najintenzivnije, zaštitne kreme, odjeća i pomagala važni su u prevenciji ovih tumora.