Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiZablude i činjenice koje moramo znati o biljnim vlaknima
Biljna vlakna vrlo su bitna za zdravlje probavnog sustava i prevenciju mnogih bolesti, no njihova uloga često se pogrešno tumači, a mnogi nisu upoznati ni s utjecajem vlakana na djelovanje lijekova, kao ni s time kome se vlakna ipak ne preporučuju
Nije novost i već godinama stručnjaci naglašavaju važnost prehrane bogate biljnim vlaknima. Ona su nam nužna za zdravlje probavnog sustava jer reguliraju procese apsorpcije hrane i vrijeme njena prolaska kroz probavni trakt, podržavaju zdravu mikrofloru te utječu na konzistenciju stolice što omogućava redovito pražnjenje crijeva. Dokazan je njihov povoljni utjecaj na cjelokupno zdravlje, a posebice na smanjenje rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka debelog crijeva.
Znamo da je moderna prehrana siromašna biljnim vlaknima; usprkos preporukama koje se već godinama objavljuju, studije i dalje ukazuju na činjenicu da svega 5 % stanovništva konzumira dovoljnu količinu biljnih vlakana.
Važnost prehrambenih vlakana u prehrani i uloga u enteralnom hranjenju
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Fibermaxxing – novi trend na društvenim mrežama
No, odnedavno je na društvenim mrežama prisutan trend koji se naziva „Fibermaxxing“, a koji promovira povećan unos vlakana kroz sve obroke. No osim blagodati za probavu, ovaj trend dovodi pratitelje i u zabludu. Naime, on ističe navodnu korist vlakana po pitanju održavanja energije što nije točno jer vlakna ne daju energiju, a također govori o njihovom utjecaju na bolje raspoloženje – to također nije točno, osim ako se pritom ne misli na to da dobra probava utječe i na dobro raspoloženje.
Uvijek nas zabrinjava da ovakve promocije nestručnjaka na društvenim mrežama mogu dovesti do neželjenih posljedica, kao što smo već svjedočili nerazumnoj konzumaciji određenih vitamina i minerala ili ogromnom povećanju količine proteina u prehrani uz smanjenje ostalih hranjivih sastojaka.
Činjenice o biljnim vlaknima
Biljna vlakna su sadržana u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voću, orašastim plodovima, sjemenkama i povrću. Sastavom je riječ o složenim ugljikohidratima koji mogu biti topivi i netopivi, poput celuloze, hemiceluloze, pektina, lignina i inulina. Preporučuje se redovit unos vlakana, za odrasle u količini 25 do 35 grama dnevno.
No, uz (povećan) unos vlakana, potrebno je uzimati i dovoljno tekućine te se redovito kretati, jer samo uzimanje vlakana bez vode i kretanja usporava probavu te može dovesti i do zatvora stolice.
Biljna vlakna se ne preporučuju svima
Usprkos ogromnoj koristi, neki oboljeli moraju smanjiti unos vlakana. To su najčešće osobe koje se trebaju podvrgnuti operativnom zahvatu probavnog trakta i one koje se pripremaju za kolonoskopiju.
Oboljeli od Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i divertikularne bolesti u periodu egzacerbacije bolesti (akutnog pogoršanja ili izbijanja simptoma kronične bolesti) trebaju smanjiti unos vlakana, a po poboljšanju stanja trebaju ponovno polako uvesti vlakna u prehranu pod obaveznom kontrolom liječnika.
Hranu bogatu vlaknima trebaju izbjegavati i osobe koje boluju od gastropareze (usporenog pražnjenja želuca), osobe s bilo kojom opstrukcijom crijeva te pacijenti podvrgnuti kemoterapiji i zračenju koji uzrokuju proljeve, povraćanje i mučninu, pa im vlakna dodatno otežavaju probavu.
Prekomjeran i nepotreban unos vlakana (više od 40 do 50 g dnevno) može uzrokovati nadimanje, podrigivanje, iritaciju crijeva i zatvor te može ometati apsorpciju hranjivih tvari iz hrane.
Biljna vlakna i lijekovi
Vlakna mogu ometati i apsorpciju lijekova. Znatno veći unos vlakana može smanjiti serumske vrijednosti metformina (lijeka za dijabetes), ometati apsorpciju levotiroksina (lijeka za štitnjaču), digoksina (lijeka za srce) te antibiotika penicilina i amoksicilina. Stoga osobe koje uzimaju ove lijekove ne smiju unositi više od preporučene dnevne količine vlakana.
Također, pacijenti koji uzimaju lovastatin (za smanjenje masnoća u krvi) ne bi trebali konzumirati zobene mekinje jer smanjuju apsorpciju lijeka. Osobe koje se liječe antiaritmicima (lijekovima za srce) ne smiju uzimati lijek istovremeno s konzumacijom vlakana.
Povećanje unosa vlakana prehranom i dodacima prehrani
Osobe koje iz nekog razloga ne žele ili ne mogu povećati unos vlakana raznovrsnom prehranom mogu ih uzimati putem dodataka prehrani. Oni najčešće sadržavaju prah ljuski sjemenki indijskog trputca (psilijum) ili inulin, metilcelulozu ili oligofruktozu.
Uz dodatke prehrani s vlaknima svakako treba paziti na dovoljan unos tekućine i postupno povećavanje doze – obično treba započeti s niskom dozom te je polako povećavati do preporučene doze.
Kod osoba koje boluju od kroničnog zatvora ili osoba koje prehranom ne unose vlakna, liječnik može preporučiti hranu za posebne medicinske potrebe koja sadrži vlakna. U takvim proizvodima nalaze se sva potrebna netopiva i topiva vlakna, odnosno kombinacije raznih polisaharida.