U Europi su sve češće pojave bolesti koje prenose komarci
U Europi naglo raste broj bolesti koje prenose komarci, a toplija klima stvara povoljne uvjete za njihovo širenje i razvoj. Stručnjaci upozoravaju da su rizici od epidemija koje prenose komarci sve veći te da treba ozbiljno voditi računa o održavanju okoliša i zaštiti od njihovih uboda
Krajem kolovoza je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti objavio porast broja dijagnosticiranih bolesti koje prenose zaraženi komarci. Prema tom izvješću, u Europi je tijekom 2025. godine zabilježeno 290 slučajeva infekcije virusom čikungunja, dok je u 2024. zabilježen tek jedan slučaj. Zabilježena su i 304 slučaja infekcije denga virusom, što je ogroman porast u odnosu na ukupno 275 slučajeva tijekom posljednjih petnaest godina. Prema istom izvješću, u Europi su zabilježene i druge bolesti koje prenose zaraženi komarci, poput bolesti virusa Zapadnog Nila.
Dosadne krvopije: Učinkoviti, a jednostavni načini da se riješite komaraca
Iako se u europskim zemljama godišnje bilježi oko 6.000 slučajeva malarije, gotovo svi su povezani s putovanjima i zasad na području EU nisu primijećeni komarci roda anofeles koji su zaraženi plazmodijem malarije. Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena 1964. godine, kao što je do 2000. iskorijenjena i u ostatku Europe kroz opsežan program isušivanja močvara, prskanja insekticidima i terapije lijekovima.
Europa postaje povoljno stanište za komarce
Dvije su vrste komarca čije širenje u Europi najviše zabrinjava: azijski tigrasti komarac, koji može prenijeti viruse čikungunje i denge te komarac žute groznice, koji može prenijeti viruse denge, žute groznice, čikungunje, zika i virus Zapadnog Nila. Ove bolesti se nazivaju vektorskim bolestima, jer im je potreban prijenosnik (u ovim slučajevima komarac) u kojem se razvijaju i koji ga prenosi na čovjeka ili životinju.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava i na njenom području temperature rastu dvostruko više od globalnog prosjeka. Time su toplinski valovi i poplave češći i snažniji, a ljeta nešto duža i toplija, čime se stvaraju povoljni uvjeti za život i razvoj ovih invazivnih vrsta komaraca.
Azijski tigrasti komarac i komarac žute groznice mogu se proširiti skroz na sjever, do juga Skandinavije, ali su im južni krajevi Europe pogodniji za život i ovdje su se već udomaćili.
Toplija klima, viši rizik od epidemija
Objavljena je studija u prestižnom časopisu Lancet Global Health (The Lancet Planetary Health, Volume 9, Issue 5, e374 – e383) u kojoj su objavljeni podaci o praćenju širenja invazivnih vrsta komaraca u Europi tijekom 35 godina. Prema podacima iz studije može se pretpostaviti da porast prosječne temperature u Europi za 1 % povećava za gotovo 55 % rizik razvoja epidemije neke od bolesti koje uzrokuju zaraženi komarci. EU se stoga priprema na praćenje i rano prepoznavanje mogućnosti širenja zaraza ovim vektorskim bolestima koje prenose komarci te je nedavno osnovan Referentni EU laboratorij za javno zdravstvo. Ondje se, među ostalim, prate i vektorske bolesti te se surađuje s nacionalnim zavodima.
Očito je da ćemo se u našim krajevima morati ozbiljnije brinuti o okolišu kako bismo spriječili razvoj komaraca. Iako je već rujan, temperature su još uvijek vrlo pogodne za njihov razvoj, a kiša je češća nego za vrućih ljetnih mjeseci. To znači da će nas komarci mučiti do kraja listopada, ako ne i duže.
Zaštitite se i brinite o okolišu
I dalje za boravak na otvorenom koristite repelente i odjeću dugih rukava i nogavica. Brinite o okolišu na način da komarcima onemogućite pristup stajaćoj vodi: održavajte vrtove, terase i balkone, uklonite otpad u kojem se može zadržavati vlaga, uklanjajte nakupine otpalog lišća, održavajte ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici), koristite mreže za zaštitu od insekata. Udružite se sa susjedima jer se komarci obično kreću u krugu od 200 m od mjesta na kojem su se izlegli. Za održavanje krovnih oluka i slivnika postoje relativno jeftina i ekološki prihvatljiva sredstva koja mehanički sprečavaju razvoj komaraca, raspitajte se u vašem lokalnom zavodu za javno zdravstvo.
Šišmiši – saveznici u borbi protiv komaraca
Posljednjeg vikenda u kolovozu obilježen je Međunarodni dan (ili noć!) šišmiša. I ove godine su stručnjaci na edukativnim radionicama diljem Hrvatske naglašavali važnost zaštite šišmiša i održavanja njihovih staništa jer su izuzetno važni u održavanju našeg ekosustava. Hrane se brojnim kukcima, među ostalim i komarcima. Stručnjaci navode da odrasli šišmiš tijekom jedne noći može pojesti i do 1000 komaraca.